Ako je suditi po njegovoj trenutnoj vrijednosti, to se neće tako skoro promijeniti, uprkos očekivanom rastu emisije štetnih gasova.

"Rudarenje" kriptovaluta zahtijeva puno energije, budući da uključuje opsežne računarske proračune kako bi se provjerile transakcije, navodi Bi-Bi-Si.

Istraživači sa Kembridža utvrdili su da kompjuteri u potrazi za transakcijama troše oko 121,36 teravat-sati (TWh) struje godišnje, temeljeći procenu na prosečnoj ceni struje od pet centi po kilovat-satu i energetskim potrebama mreže bitkoina.

To bi značilo da kompjuteri angažovani na potrazi za bitkoinima troše više od stanovnika Argentine, čija potrošnja iznosi 121 teravat-sat godišnje. Nadmašuju i potrošnju Holandije (108,8 teravat-sati), Ujedinjenih Arapskih Emirata (113,2 teravat-sati), a bliže se i Norveškoj, koja troši 122,2 gigavat-sata godišnje.

Energija koju koriste mogla bi napajati sva kuvala za čaj u Velikoj Britaniji sljedećih 27 godina, utvrdili su na Univerzitetu Kembridž.

Navode i poređenje koja tera na razmišljanje - količina električne energije koju svake godine troše uključeni, a neaktivni kućni aparati samo u SAD mogli bi napajati cijelu bitkoin mrežu godinu dana, prenosi SEEbiz.

Porez na kriptovalute?

Stručnjaci upozoravaju i da potrošnja struje u potrazi za transakcijama u bitkoinima vjerovatno neće pasti ako ne padne vrijednost te kriptovalute, budući da "rudare" nagrađuje upravo bitkoinima.

Njegova je pak vrijednost ove nedelje dosegnula rekordnih 48.000 dolara, nakon objave američkog proizvođača električnih vozila Tesle da je kupio bitkoine za oko 1,5 milijardi dolara i da planira prihvatiti tu kriptovalutu kao sredstvo plaćanja.

To znači da će "rudari" u potragu za transakcijama uključiti još više računara i trošiti još više struje, objašnjava za Bi-bi-Si stručnjak Kembridž Centra za alternativne finansije Majkl Rohs.

"Stvari su tako i posložene da bitkoin troši puno struje i to se neće promijeniti ako cijena bitkoina značajno ne padne", upozorava Rohs za podkast Bi-Bi-Si-ja Tek tent (Tech Tent).

I kritičar bitkoina Dejvid Džerard, novinar i autor knjige "Attack of the 50 Foot Blockchain", slaže se da će potrošnja energije da bi se pronašli bitkoini, a time i količina ispuštenog ugljen-dioksida, definitivno i dalje rasti.

"Rješenje nije efikasniji hardver za 'rudarenje', budući da će se samo takmičiti s drugim efikasnim hardverom", ističe Džerard, koji ima predlog. "Mogli bismo uvesti ugljenični porez na kriptovalute kako bismo stvorili bar kakvu-takvu proivtežu toj ogromnoj negativnoj potrošnji", predlaže.