Ona navodi da je sprovela istraživanje koje je pokazalo da su naizgled isti proizvodi u Hrvatskoj slabijeg kvaliteta nego u Njemačkoj.

Ona je za portal Biznis.rs rekla da je analiza pokazala da u kvalitetu hrane 53,8 odsto proizvoda ima razlike u kvalitetu, a da tek 15 odsto nema.

"Nažalost, nemamo podataka kakva je situacija sa zemljama van EU, ali sve promjene koje unutar EU ostvarimo vredjeće i za one države koje će tek ući u Uniju", kaže Borzan, koja je i potpredsjednica evropskih socijalista.

Nakon ovog istraživanja, a na inicijativu koju je predvodila Borzanova, u januaru 2019. Odbor za unutrašnju trgovinu i zaštitu potrošača Evropskog parlamenta usvojio je zakon koji zabranjuje prodaju naizgled istih proizvoda različitog kvaliteta u EU.

"Usvojili smo zakon koji brani ovu vrstu diskriminacije i kada stupi na snagu opet ćemo ispitati tržište. Propisane su i velike kazne. Mislim da je to odličan primjer prednosti članstva u EU, jer takvu kontrolu tržišta ne bi mogli ostvariti kroz nacionalne propise", navodi Biljana Borzan.

Dodaje da su se neke firme i prije donošenja zakona obavezale na plasman robe istog kvaliteta.

Borzanova kaže da "njena kancelarija u Parlamentu radi kao mali centar za potrošače", a članica je u parlamentarnom Odboru za zaštitu okoline, javno zdravstvo i sigurnost hrane i navodi.

"Uz to, zaštita prava potrošača na zajedničkom evropskom tržištu je moj prioritet od prvog dana u Evropskom parlamentu, od 2013. godine", naglašava Borzan.

Trenutno, kako kaže, intenzivno radi na detaljima koje predviđa EU strategija "Od polja do stola" za koju navodi da predviđa izmjene u načinu označavanja porijekla hrane, u kojem, smatra, postoje "rupe" koje dopuštaju skrivene marketinške prakse.

"Proizvođaci su naravno slobodni da koriste uvozne sirovine radi bolje cijene ili dostupnosti, ali se potrošač ne može dovoditi u zabludu kako je proizvod domaći. Takve prakse su česte kada se radi o maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj ribi", ističe Biljana Borzan.

Najavila je da će naredne godine, kao jednu od mjera u borbi protiv epidemije gojaznosti EU predložiti obavezne oznake nutritivne vrijednosti hrane na pakovanju.

"Cilj je da oznaka bude jasna i razumljiva, da potrošaču jednostavno ''prevede'' deklaraciju o sastojcima i pomogne da razazna koji proizvodi na polici u trgovini imaju bolju nutritivnu vrednost", navodi Borzan.

Već sedam godina evroposlanica Biljana Borzan bavi se i pitanjem "ugrađivanja kvarova u tehničke uređaje", nakon isteka garancije.

"Građani se najviše žale na mobilne telefone, mašine za pranje veša, printere, televizore i usisivače. Istraživanje koje je radilo Evropsko udruženje potrošača je pokazalo da se većina proizvoda kvari u drugoj ili trećoj godini rada, upravo nakon što istekne garancija", kaže Borzan.

Navela je da su nedavno izglasani njeni predlozi za produženje trajanja uređaja, jeftinije i dostupnije rezervne djelove, kao i zabranu ugrađenih kvarova.

Kvalitet meda u EU takođe je na listi prioriteta kancelarije evroposlanice Biljane Borzan, a navodi da u zaštiti građana od prevara i domaćih proizvođača od nelojalne konkurencije, EU mora promeniti bar nacin označavanja, na primer uvođenjem obavezne deklaracije sa navedenom zemljom porekla i razmere u mešanom medu.