DW provjerava da li je to tačno.

Svjetski prvak u izvozu, specijalisti za logistiku, država koja je sinonim za dobru organizaciju. Njemačka u svijetu ima dobru reputaciju kada je riječ o efikasnosti i administraciji. Zato mnoge ljude u toj zemlji boli što organizacija u borbi protiv pandemije vijeka protiče poprilično problematično. I dalje se bilježi veliki broj infekcija, i dalje ima problema sa kapacitetima za testiranje. Zbog toga Njemci imaju sve manje strpljenja u borbi protiv pandemije. A tu je i najveći problem: vakcinacija protiv korone i dalje škripi.

Samo 2,7 odsto Njemaca je kroz vakcinaciju došlo do pune zaštite, a 5,7 odsto njih primilo je prvu dozu vakcine. To su statistički podaci Saveznog ministarstva zdravlja od 4. marta. U poređenju sa svijetom, prema evidenciji američke medijske kompanije Blumberg, Njemačka je tek na 33. mjestu, daleko iza ostalih velikih industrijskih država poput Velike Britanije (31,4%) ili SAD (16,3%). Upravo zbog toga sve veću pažnju privlače izjave da neophodne doze vakcina u Njemačkoj navodno moraju da budu bačene. To, između ostalih, tvrdi i šef njemačkih opozicionih liberala (FDP) Kristijan Lindner.

„Dok bi u SAD, prema Bajdenovim tvrdnjama, svaka odrasla osoba trebalo da dobije ponudu za vakcinisanje do kraja maja, u Njemačkoj se vakcine bacaju ili ostaju neupotrijebljene... Katastrofa sa vakcinama ne može ovako dalje da teče. Potrebno je uskladiti vakcinaciju, testiranja i popuštanje mjera“, napisao je Lindner na svom nalogu na Tviteru.

Da li je to tačno? O tome ne postoje podaci na nacionalnom nivou. Savezno ministarstvo zdravlja na upit o tome upućuje da se odgovori potraže od saveznih njemačkih pokrajina. Ni institut Robert Koh (RKI) ne prikuplja takve podatke, kako je za DW potvrdila je portparolka te referentne njemačke ustanove. Zbog toga su upit poslali nadležnim ministarstvima u svih 16 pokrajina – i dobili različite odgovore:

Pokrajinske statistike

Iz Ministarstva za socijalna pitanja i integraciju u Baden-Virtembergu na pitanje DW odgovoreno je da se bačene doze vakcina ne bilježe sistematski i da se to veoma rijetko dešava, te da se doze, i ako ostanu neupotrijebljene, koriste za dalju vakcinaciju prioritetnih grupa.

U Bavarskoj, kako stoji u odgovoru tamošnjeg ministarstva zdravlja, od početka vakcinacije u toj pokrajini, bačeno je 0,2 odsto doza. U apsolutnim brojevima to znači: bačeno je 3.021 doza od milion i 608.150. Taj broj obuhvata i hiljadu doza sa početka vakcinacije koju se bačene jer nisu bili poštovani propisi o njihovom skladištenju i transportu, odnosno rashladnom lancu.

„Ostali razlozi za bacanje doza vakcina su lomljenje, suviše malo vakcine u bočici, greške u primjeni i onečišćenje.“

U Berlinu je, kako je istaknuto iz Odjeljenja za zdravlje berlinskog Senata, do sada bačeno samo pet doza vakcina. Ukoliko se, kako je rečeno, i dogodi da ostane neka doza cjepiva, njime se vakcinišu zaposleni u centrima za vakcinaciju.

Slične odgovore DW je dobio i iz ostalih pokrajinskih institucija. U nekim od pokrajina čak i ne nama bačenih doza, a one koje ostanu neupotrijebljene koriste se za vakcinisanje njegovatelja, ljekara i prioritetnih grupa.

Obmanjivanje javnosti

Zaključak nakon provere činjenica koju je sproveo DW jeste da izjave o bacanju vakcina obmanjuju javnost. Kristijan Lindner objašnjava da se vakcine bacaju ili ostavljaju da stoje. Iako to nije u potpunosti pogrešno, to se, prema našem istraživanju, u stvari dogodilo samo u nekoliko slučajeva. Ali način na koji to Lindner prikazuje ne odgovara trenutnom činjeničnom stanju.

U mnogim pokrajinama uopšte se ne bacaju vakcine, u nekima je riječ o veoma malom broju doza, dok u nekim pokrajinama nema takvih podataka. Kada je vakcina morala da se baci, glavni razlozi bili su problemi s rashladnim lancem ili problemi s kvalitetom vakcina.