U izvještaju, koji je juče predstavio generalni sekretar Jens Stoltenberg, navodi se da je na nivou zemalja članica podrška NATO-u i dalje visoka.

Pitanja

"Kao i 2019. godine, većina građana bi na referendumu glasala za to da njihova zemlja ostane član NATO-a (62%, u poređenju sa 64% 2019), a samo 11% izjavilo je da bi glasalo za izlazak svoje zemlje iz Alijanse", navodi se u izvještaju.

Na pitanje "Kada biste mogli da glasate za ili protiv članstva svoje zemlje u NATO-u“, 50 odsto građana Crne Gore kaže da bi glasalo za izlazak iz NATO-a, 30 odsto za ostanak u Alijansi, dok je 20 odsto njih neopredijeljeno.

U izvještaju piše i da većina savezničkih građana (58%) i dalje doživljava članstvo u NATO-u kao šansu za smanjenje vjerovatnoće napada strane države, a samo 16% se ne slaže sa tom izjavom.

Kad je u pitanju Crna Gora, 22 odsto građana se slaže sa izjavom, dok je 45 odsto protiv. Ostali nemaju stav.

Izdvajanja za odbranu

Crna Gora je, prema objavljenom dokumentu, u 2020. godini potrošila na odbranu 73 miliona eura, što je 1,72 odsto crnogorskog bruto društvenog proizvoda ili 113 dolara po glavi stanovnika.

U poređenju sa 2019. godinom, to predstavlja rast od sedam miliona eura izdvajanja više, kada je Crna Gora za odbranu izdvojila 66 miliona.

Cilj Crne Gore je, prema ranijim najavama Ministarstva odbrane, da do 2024. godine dostigne izdvajanja od dva odsto BDP-a za odbranu, što je i zahtjev Alijanse.

Najviše novca Crna Gora je izdvojila za lične rashode, čak 65,28 odsto troškova, dok je za opremu potrošeno 20,86 odsto. Za infrastrukturu je izdvojeno 1,67 odsto, dok je za ostale troškove, u koje spadaju operacije i nepredviđeni troškovi, izdvojeno 12,29 odsto.

Od susjeda najviše je izdvojila Hrvatska 986 miliona dolara (oko 830 miliona eura), Slovenija 584 miliona dolara (oko 491 milion eura), Albanija 210 miliona dolara (oko 176 miliona eura).

Najviše novca, očekivano, izdvojile su SAD, čak 784 miliona dolara. Njemačka je izdvojila oko 470 miliona eura (560 miliona dolara). Prednjači i Velika Britanija sa izdvojenih oko 490 miliona eura (590 miliona dolara).

Kad je u pitanju broj vojnih lica, Crna Gora prema ovom dokumentu ima 1900 vojnika, dok najmanje ima Luksemburg, 900. Island, iako članica Alijanse, nema nijednog vojnika. Najbrojniji su Amerikanci kojih ima 1.386.000, dok od zemalja šireg regiona prednjači Hrvatska sa 15.200 vojnika. Slovenija ima 7.000 vojnih lica, a Albanija 6.700, dok vojsku Sjeverne Makedonije čini 6.100 vojnih lica.

U godišnjem izvještaju NATO-a naglašava se da je Misija KFOR i u prošloj godini nastavila da doprinosi održavanju sigurnog i bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na Kosovu, kao što nalaže Rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244.

Precizira se da u Misiji KFOR trenutno učestvuje 27 nacija sa 3.411 vojnika.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je na konfrenciji za novinare u Briselu da su i aktivnosti NATO-a u 2020. godini u najvećoj mjeri obilježili izazovi pandemije kovid-19, pri čemu je Alijansa pomagala civilnom odgovoru na tu krizu.

"Istovremeno smo nastavili da štitimo sve naše saveznike od bilo koje vrste prijetnje. Naše snage ostaju spremne i na oprezu. Nastavljamo da održavamo naše misije od Kosova, preko Avganistana do Iraka", poručio je Stoltenbreg.

Rusija među najvećim izazovima

Predstavljajući godišnji izvještaj o aktivnostima NATO-a, Stoltenberg je ocijenio da je 2020. godina bila šesta godina zaredom u kojoj su povećana izdvajanja saveznika za odbranu.

Generalni sekretar NATO-a je kao najveće izazove za Alijansu i njene saveznike naveo ,,destabilizujuće ponašanje Rusije, prijetnju terorizmom, sofisticirane sajber napade, uspon Kine i bezbjednosne posljedice klimatskih promjena“.

Ocijenio je da su transatlantski odnosi trenutno na ,,važnoj prekretnici“, a da je novi američki predsjednik Džozef Bajden već najavio obnovu učešća SAD u jačanju Alijanse