Namjera je Evropske unije da se zaduživanjem iščupa iz krize. To će vjerovatno potrajati i iduće godine, piše Dojče vele (DW).

Njemački Bundestag je u četvrtak (15. april) izglasao rebalans budžeta za ovu godinu i time omogućio rekordno zaduživanje od 240 milijardi eura. Time će javni dug Njemačke narasti na 2,2 biliona eura – i to je rekord. Njemačko zaduženje danas iznosi 80 odsto BDP-a.

I druge članice EU su zbog krize prisiljene da žive na kredit. Dugovi se gomilaju od Finske do Grčke. Eurostat je objavio da će ukupni zaduženja u državnim budžetima eurozone iznositi skoro sto odsto BPD-a.

Ali, šta je sa Paktom o stabilnosti i rastu eurozone kojim je propisano da javni dug članica ne sme preći 60 odsto, a nova zaduženja tri odsto? Ta odredba Pakta je privremeno, do kraja godine, stavljena van snage. Tako će vjerovatno biti i iduće godine, saznaje se iz krugova bliskih evropskom komesaru za monetarnu politiku Paolu Đentiloniju, piše DW.

Dakle, protiv krize će se i dalje boriti ogromnim zaduženjima. Koliko dugo može to da traje?

Koliko god bude potrebno, kaže za DW Guntram Volf, šef trusta mozgova Brugel u Briselu.

“Kako procjenjujem, pravila o ograničenju duga neće važiti ni sljedeće godine. To ima smisla dok se nalazimo u vanrednoj situaciji što se tiče privrednog rasta.”

Volf smatra da su zaduženja manje problematična nego što je to bio slučaj u finansijskoj krizi prije desetak godina. Jer, danas su kamatne stope za državne obveznice vrlo niske. Volf ne vjeruje da će doći do rasta kamata sve dok centralne banke poput Evropske centralne banke vode agresivnu monetarnu politiku, odnosno štampaju novac i preplavljuju tržište.

Izlaz iz dugova: Privredni rast

Ko će na kraju platiti ceh?

“Kod visokih zaduženja je uvjek odlučujuća stopa privrednog rasta. Ako se postigne veliki rast, onda će se problem zaduženja riješiti sam od sebe. Politika državne štednje kod velikih zaduženja pomaže tek u maloj mjeri”, pojašnjava Volf.

To mišljenje dijeli i Markus Ferber, njemački europoslanik, stručnjak za finansije Demohrišćana.

“Trenutno nismo zabrinuti za stabilnost eura”, kaže on za DW.

Ipak, Ferber misli da bi se iduće godine trebalo vratiti ograničenju zaduživanja u eurozoni. U suprotnom, smatra, prijeti opasnost da će pojedine članice nastaviti da rješavaju probleme novim zaduženjima umjesto reformama.

Ferber ističe da zajedničko zaduženje EU u iznosu od 750 milijardi eura za ublažavanje posljedica krize mora da ostane usamljeni presedan.

“Neće uspjeti oni koji misle da nacionalne budžete saniraju tako što će dugove da prebaci na Evropu. Jer i te dugove moraju da otplate države članice.” A to znači: iduće generacije.

Grčka i Italija – problematične države?

Grčka se već približila javnom dugu od 200 odsto. Ipak, sagovornici DW ne misle da je to veliki problem jer se Grčka prethodnih godina sanirala,

“Grčka je jedina od 27 članica EU koja je plan obnove nakon korone povezala sa agendom reformi. Grčka me brine manje nego neke druge zemlje. Moja najveća briga je Italija”, kaže evropski parlamentarac Ferber. Upozorava da bi kod rasta kamatne stope ili talasa bankrota italijanska država i banke mogli zapasti u ozbiljne poteškoće. Italijanski javni dug trenutno iznosi 180 odsto BDP-a.

Guntram Volf iz trusta mozgova Brugel ističe da Mario Dragi, novi italijanski premijer i bivši šef Evropske centralne banke, vodi jasnu politiku privrednog rasta

. “Ako Italija bude imala samo malo veći rast, onda je finansijska kriza veoma malo vjerovatna.”

Centralne banke nude jeftin novac, kamate su niske kao i inflacija. Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard poziva kolege iz cijelog svijeta da nastave sa takvom monetarnom politikom. Dakle, nastavak zaduživanja. A nakon pandemije će se vidjeti kako dalje.

Dojče Vele