Postavka je bila otvorena od 12:30 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti "Miodrag Dado Đurović”.

U okviru omaža, predstavljena je i knjiga Maše Jovović "Petar Lubarda u Crnoj Gori 1945-1951 godine”.

Dr Aleksandar Čilikov saopštio je svoje opservacije o knjizi.

“Odlučio sam da ne govorim kao professor nego da ukažem na neke stvari koje utiču na važnost ovakvog teksta. Miranović je napravila izvanredan tekst i opservaciju upredgovoru i nema potrebe da bilo što dodajem ili oduzimam. Dok sam studirao shvatio sam veličinu Petra Lubarde. Ja se i dan danas sjećam riječi svojih profesora, koliko god pisali o Petru
Lubardi neće biti dovoljno. Raduje me svaki kvalitetan tekst koji se pojavi o Petru Lubardi. On je trebao da ima barem 10 monografija a nema ih”, rekao je on.

On je rekao da je kod Maše Jovović svaka rečenica informacija i pravo naučno štivo.

“Ovo je toliko važan tekst za razumijevanje Petra Lubarde. Čim sam vidio ovu tezu, rekao sam, ovo mora odmah da se štampa. Više autora je isticalo ovaj period od 1946. do 1951. kao izuzetno važan i Lubardinom stvaralaštvu“, kazao je on.

Lubarda se kaže, suočio sam sa sobom i napravio ono što mogu samo veliki umjetnici.

“1951. sa jednom radikalnom promjenomcsistema, napraviti onakvu izložbu kakvu je napravio  Lubarda u Beogradu, to samo može jedan veliki umjetnik. Vrijeme koje je proveo u Crnoj Gori to je bilo vrijeme kada se gradila buduća poetika”, istakao je Čilikov, prenosi Mediabiro.

On je u ime društva istoričara umjetnosti čestitao Jovović na ovom tekstu.

Direktorica narodnog  Muzeja Anastazija Miranović kazala je da je čast i zadovoljstvo što je radila recenziju ove knjige jer se po prvi put srela sa nekim činjenicama.

Kako je rekla, prvi put se jedna knjiga bavi Lubardinim djelovanjem u Crnoj Gori.

Autorka knjige Maša Jovović zahvalila je svima koji se doprinijeli da ova knjiga ugleda svjetlost dana.

Ona se osvrnula na polaznu tačku za istraživanje a to je sama klasifikacija izložbi iz 1951. godine. kao prelomne tačke u razvoju jugoslovenske umjetnosti.

“Odgovori na mnoga pitanja nalaze se u mojoj knjizi a djelimično je prikazana rekonstrukcija izložbe iz 1951.”, kazala je ona.

Direktorica Miranović govorila je o umjetnosti Petra Lubarde i njegovom boravku u Crnoj Gori.

“Lubarda je svim svojim bićem bio angažovan i progresivan umjetnik,. Bili su toga svjesni u Politburou. Upravo po završetku Drugog svjetskog rata, crnogorska Vlada poziva Petra Lubardu da sa ostalim predstavnicima crnogorske kulturno intelektualne elite dođe u Crnu Goru kako bi temeljili put nove umjetnosti”, kazala je ona.

Ona je istakla da je Lubarda od prve samostalne izložbe na svoj specifičan način slikao i živio Crnu Goru i njene pejzaže.

“Lubarda je mislio i pamtio Crnu Goru u slikama i ostavio nam neponovljive slike naše zemlje”, kazala je ona.

Bratanić Petra Lubarde, Đuro Lubarda,  rekao je da mu je čast što je danas pozvan da govori na ovom događaju.

“Ako je umjetnost stanje duha onda je i umjetničko djelo Petra Lubarde nalik na pun životni san. Ta fenomenalnost ga posebno izdvaja. Njegova djela posmatrač treba da doživi. Umjetnost Petra Lubarde je čarolija koja je ozbiljan civilizacijski pokretač humanističkog odnosa pojedinca i društvenih kretanja  u cjelini”, rekao je on.

Izložbi i promociji knjige o Petru Lubardi prisustvovali su, osim Đura, i drugi članovi njegove porodice.