On je juče najavio da će danas donijeti odluku da li će potpisati izmjene Zakona o državnom tužilaštvu.

Podsjetimo, poslanici vladajuće većine usvojili su 12. maja izmjene Zakona o državnom tužilaštvu.

Za zakon je glasao 41 poslanik parlamentarne većine, dok opozicija nije prisustvovala glasanju.

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i većina njihovih ranijih koalicionih partnera su dan prije glasanja napustili raspravu nezadovoljni što usvajanje izmjena Zakona nije odloženo.

DPS je tada tražio da se u narednih 20 dana otvore razgovori o imenovanju čelnih ljudi u pravosuđu, ako parlamentarna većina ne bude glasala o Predlogu izmjena zakona o državnom tužilaštvu.

Izmjenama Zakona je, između ostalog, predloženo da članovima sadašnjeg Tužilačkog savjeta prestaje mandat proglašenjem novog Tužilačkog savjeta (TS).

Novi Tužilački savjet bi odmah odredio i novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT).

Mandat članovima TS iz redova uglednih pravnika traje do 22. januara naredne godine. Izmjenama je predviđeno da se za vršioca dužnosti (v.d.) VDT-a mogu birati i iskusni pravnici van tužilaštva.

Na Zakon su podnijeta 24 amandmana, od kojih su četiri amandmana Odbora za politički sistem postali sastavni dio Zakona, kao i pet amandmana Miloša Konatara (Crno na bijelo).

Parlamentarna većina je u aprilu predložila nove izmjene Zakona, nakon što prehodne, kao ni Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nije podržala Venecijanska komisija (VK).

VK je u ranije dostavila mišljenje na revidirani Predlog izmjena zakona o tužilaštvu, u kojem je pohvalila napredak u odnosu na rješenje iz marta, ali je ponovo upozorila na moguću politizaciju Tužilačkog savjeta.

VK očekuje da moguća politizacija TS bude ublažena zaštitnim mjerama koje sadrži izmijenjeni Zakon - da članovi Tužilačkog savjeta ne mogu biti bivši funkcioneri Vlade posljednjih pet godina, da nijesu bili na rukovodećim partijskim pozicijama ili u bliskom srodstvu, odnosno braku sa zvaničnicima Vlade, da nijesu bivši tužioci....