„Tačnije, proces izrade je već započet, a u planu je da dokument bude finalizovan krajem tekuće ili početkom sljedeće godine. Sveobuhvatnost politike regionalnog razvoja zahtijeva širok proces konsultacija sa ostalim državnim institucijama, lokalnim samoupravama, predstavnicima privrede, biznis zajednicom, naučno-istraživačkim institucijama i NVO sektorom, pri čemu ćemo posebno insistirati na saradnji sa lokalnim samoupravama. Cilj je da se lokalne potrebe i prioriteti integrišu u regionalne, odnosno nacionalne prioritete razvoja“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Krivokapića na pitanje Suade Zoronjić iz Kluba poslanika „Crno na bijelo“.

Premijer je istakao da se u Sjevernom regionu i dalje najviše ulaganja realizuje za projekte održivog rasta, tj. primarno na saobraćajnu infrastrukturu, a zatim i na projekte u oblasti energetike, poljoprivrede i zaštite životne sredine.

"Shodno stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave, opština Bijelo Polje je prema posljednjem obračunu napredovala sa 19. na 17. mjesto na listi svih JLS, sa indeksom razvijenosti 64,78, čime spada u kategoriju manje razvijenih lokalnih samouprava. Nadam se da ćemo našim daljim aktivnostima u kontekstu politike regionalnog razvoja, doprinijeti pobošanju ovog indeksa, konkretno opštine Bijelo Polje, kao i indeksa ostalih opština, sa prioritetom na opštine Sjevernog regiona", saopštio je predsjednik Vlade.

Krivokapić je govoreći o infrastrukturnim kapitalnim projektima u Bijelom Polju – Ski centar Cmiljača, na Bjelasici i Đalovića pećina u Bistrici, kazao da bi trebalo napomenuti da ovi projekti datiraju još iz 2015. godine i do danas nijesu završeni. Krivokapić je rekao da do danas imamo ulaganja sa ugovornim obavezama u iznosu preko 18 miliona eura, bez uračunatih 1,58 miliona eura za osnježavanje staza za drugu fazu projekta.

"Dalje, Investicionim elaboratom je predviđena izgradnja četvorosjedne žičare (Z9) koja kreće iz planiranog budućeg planinskog naselja Cmiljača. Međutim, počelo se sa realizacijom žičare Z7 koja se nalazi na drugoj lokaciji, a koja nije tretirana Investicionim elaboratom, a nakon postignutog sporazuma između Direkcije javnih radova i Opštine Bijelo Polje. Vrijednost te žičare je skoro 8 miliona eura, čiji rad se ne može provjeriti jer nema elektrosnabdijevanja, nemamo još uvijek završenu saobraćajnicu kojom bi se moglo doći do žičare", saopštio je premijer. 

Predsjednik Vlade je istakao da se nije ispoštovao predloženi prioritet gradnje ski centara na prostoru Bjelasice i Komova prema Prostornom planu posebne namjene Bjelasica i Komovi, niti se ispoštovao predloženi prioritet gradnje žičara u Ski centru „Cmiljača“.

„Kada je riječ od Đalovića pećini treba istaći da je kapitalnim budžetom za 2014, 2015 i 2016. godinu za ovaj projekat predviđeno ukupno oko 500 hiljada eura, dok je predlogom budžeta za 2021. godinu predviđeno ulaganje u iznosu od 2.504.040 eura. Takođe, treba istaći da za ovaj projekat nije rađen investicioni elaborat, već je pripremljeno urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje predstavljalo osnovu za iniciranje uređenja, izgradnje i valorizacije prostora Đalovića klisure. S obzirom na to da nije bilo investicionog elaborata, plan radova je definisan na osnovu pomenute Prethodna studije opravdanosti turističke valorizacije Đalovića pećine i završetak radova je bio planiran u 2021. godini. Međutim, na osnovu podataka iz Uprave javnih radova, za očekivati je prolongiranje završetka svih radova na projektu Đalovića pećine“, kazao je premijer.

Premijer je kazao da, kada je u pitanju predlog kapitalnog budžeta za 2021. godinu, treba napomenuti da su za projekte koji se realizuju kroz program „Unapređenje turistčke ponude“ predviđena izdvajanja u iznosu od 8.482.088 eura.

"Od sredstava koja su planirana da se kroz program „Unapređenja turističke ponude“ ulože na sjever u 2021. godini, 30,1% sredstava se odnosi na projekte u opštini Bijelo Polje, odnosno projekat valorizacije Đalovića pećine i izgradnju ski centra Cmiljača. Dakle, 18% sredstava je planirano iz Predloga kapitalnog budžeta samo za unapređenje turističke ponude na sjeveru i izgradnju skijaške infrastrukture, a predloženim budžetom su predviđena ulaganja na sjeveru i u projekte očuvanja životne sredine, zaštite, očuvanja i unapređenja zdravlja, u projekte obrazovnog sistema i sporta, u lokalnu putnu infrastrukturu, itd. Dakle, ne dovodi se u pitanje opredijeljenost Vlade Crne Gore kada je u pitanju razvoj našeg sjevera a samim tim i posjeta pomenutoj opštini", zaključuje se u odgovoru premijera Krivokapića.   

Kontinuiranim mjerama podrške, Vlada pokazala da ulaže maksimalne napore u iznalaženju rješenja koja će pomoći građanima i privredi

Predsjednik Vlade Crne Gore, prof. dr Zdravko Krivokapić kazao je da je nepredvidiva dinamika trajanja pandemije COVID-19 dovela kompletno crnogorsko društvo, kako građane, tako i privredu u izuzetno tešku situaciju.

„Ali to nije jedini problem. Prošle godine, mi smo imali samo 15 odsto turističke sezone. Da li je to rezultat ove Vlade ili naših prethodnika? Zašto se to ne pitamo? Upravo na tom fonu, koji je vezan za posljedice koje ostavlja COVID da bi sačuvali i očuvali dostojanstvo građana i koliko toliko obezbijedili funkcionisanje privrede, mi smo napravili dva paketa mjera; prvi, koji je važio do kraja marta i drugi, koji važi od početka aprila. Ta podrška je namijenjena najranjivim kategorijama stanovništva, a to je najveći broj građana Crne Gore; podrška održavanju nivoa zaposlenosti i novom zapošljavanju; pospješivanje likvidnosti privrednih subjekata; stvaranje uslova za povećanje broja turista; stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvoda“, kazao je premijer Zdravko Krivokapić odgovarajući na pitanje Borisa Bogdanovića iz Kluba poslanika Demokrate – Demos – Mir je naša nacija.

Premijer Krivokapić poručio je da je ovim paketom mjera obuhvaćeno skoro 100 hiljada građana, sa jasno definisanim iznosom za svaku kategoriju.

U II kvartalu mi smo morali da nađemo mehanizme koji su najbolji i to smo pokušali da uradimo sa Elektroprivredom Crne Gore. To se odnosi na penzionere, čija je penzija niža od 222 eura i nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, kazao je premijer Krivokapić.

Predsjednik Vlade je istakao da je broj zahtjeva koji je podnijela privreda skoro 80 hiljada i da je time obuvaćeno 348. 322 subvencionisane zarade, što iznosi oko 85 miliona eura. Predsjednik Vlade je, između ostalog, kazao da Vlada radi sve da turistima koji dolaze u Crnu Goru obezbijedi kvalitet i bezbjednost.

„Kontinuiranim mjerama podrške, Vlada je još jednom pokazala da ulaže maksimalne napore u iznalaženju rješenja koja će pomoći građanima i privredi da što lakše prevaziđu negativne posljedice pandemije obezbjeđujući finansijska sredstva koja će dodatno pomoći da se sačuva životni standard i privredni potencijal, što je garancija da imamo svijetliju budućnost“, zaključio je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić.