U izvještaju se takodje navodi da je Srbija zemlja porijekla osoba koje su bile ili su u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima.

Stručnjaci GRETA su ocijenili da je od objavljivanja drugog Izvještaja o implementaciji Konvencije SE o borbi protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori u septembru 2016. godine, postignut napredak u nekim oblastima, poput usvajanja standardnih operativnih procedura i uspostavljanja multidisciplinarnog tima za identifikaciju žrtava trgovine ljudima.

U cilju jačanja istrage i krivičnog gonjenja slučajeva trgovine ljudima, vlasti su uspostavile operativni tim za borbu protiv trgovine ljudima.

Istovremeno, GRETA podstiče vlasti da preduzmu dalje korake ka unapredjenju pristupa pravdi žrtvama trgovine ljudima, obezbjeđujući da advokati, koji pružaju pravnu pomoć žrtvama, trgovine prodju neophodnu obuku i specijalizaciju.

Crnogorske vlasti treba da preduzmu korake da uspostave posebne procedure postupanja sa djecom prilikom istrage, krivičnog gonjenja i presuđivanja u slučajevima trgovine ljudima, uključujući mjere kao što su obezbjeđivanje dovoljnog broja posebnih prostorija za ispitivanja prilagođene djeci.

U Izvještaju je primijećeno da nijednoj žrtvi trgovine ljudima koja je podnijela imovinsko-pravni zahtjev u krivičnom postupku, nije dosuđena naknada od počinilaca, a nije bilo slučajeva trgovine ljudima u kojima je oduzeta ili zaplijenjena imovina optuženog.

GRETA poziva vlasti da ulože konkretne napore kako bi se obezbijedio sistem naknade štete za žrtve trgovine ljudima, uključujući i stupanje na snagu, bez daljeg odlaganja, Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih dijela nasilja, koji bi žrtvama trgovine omogućio da traže naknadu od države.

Pravosnažne kazne izrečene su u dva slučaja trgovine ljudima od 2014. godine. Stručnjaci GRETA ističu da prekvalifikacija krivičnog dijela trgovine ljudima u druga krivična djela s blažim kaznama, kao i nedovoljno uspješno sankcionisanje trgovaca ljudima, stvaraju osjećaj nekažnjivosti i podrivaju napore uložene u ohrabrivanje žrtava da svjedoče. 

GRETA zato podstiče državne organe da preduzmu mjere za jačanje krivično-pravnog odgovora na trgovinu ljudima i podstaknu specijalizaciju tužilaca i sudija za rad na slučajevima trgovine ljudima.

Uprkos naporima na podizanju svijesti, inspektori rada nisu otkrili slučajeve sa indicijama trgovine ljudima. stručnjaci GRETA podstiču vlasti da preduzmu mjere za unapređenje kapaciteta Inspekcije rada za otkrivanje i sprječavanje slučajeva trgovine ljudima u svrhu eksploatacije radne snage.

Takođe, vlasti su pozvane da ojačaju saradnju  sa privatnim sektorom i usvoje zakone kojima se integriše oblast sprječavanja trgovine ljudima i eksploatacija radne snage u javnim nabavkama i promoviše transparentnost u procesu nabavki.

Pored toga, crnogorske vlasti treba da obezbijede održivije finansiranje pomoći žrtvama trgovine ljudima, kako bi obezbijedile dovoljan broj mjesta za sve žrtve kojima je potreban siguran smještaj, uključujući muškarce. Takođe bi trebalo obezbijediti efikasan pristup tržištu rada za žrtve trgovine ljudima i njihovo ekonomsko i socijalno uključivanje, navodi se u izvještaju.

Crna Gora je zemlja porijekla, odredišta i tranzita žrtava trgovine ljudima. Do kraja 2019. godine broj identifikovanih žrtava, uglavnom žena i djece iz Crne Gore, bio je nizak.

Od novembra 2019. godine, nakon otkrivanja velikog slučaja u kojem su učestvovale žrtve sa Tajvana, pa do kraja 2020. godine broj identifikovanih žrtava povećao se na 52.

Podaci za 2020. godinu ukazuju ne samo na važan porast broja identifikovanih žrtava nego i na porast broja muških žrtava i prvenstveno radnu eksploataciju.

Grupa eksperata GRETA je nezavisno tijelo koje nadgleda sprovođenje Konvencije Savjeta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima od strane država koje su je ratifikovale. Do sada, 46 od ukupno 47 zemalja članica SE se obavezalo na Konvenciju uključujući i Bjelorusiju, koja nije država članica.