Autori izvještaja navode da pandemija Kovida 19 nije samo zdravstvena kriza, već kriza zaposlenosti i ljudska kriza, koja će imati dugoročne posljedice na ekonomije širom svijeta. Kako navode, društveni i ekonomski uticaj pandemije nije ni blizu kraja, a nastaviće da se osjeća bar do 2023. godine.

Generalni direktor ILO Gaj Rajder kaže da se očekuje da situacija sa zapošljavanjem bude lošija u zemljama sa niskim primanjima, nego u bogatijim nacijama. On očekuje da se imućnije zemlje, koje imaju bolji pristup vakcinama i snažnu fiskalnu podršku brže oporave od krize.

"Za milione ljudi, kombinacija izgubljenih sati rada i nedostatak socijalne zaštite jednostavno znači povećanje siromaštva… Oko 31 milion zaposlenih na svijetu sada se svrstava u ekstremno siromašne, jer preživljavaju sa manje od 1,90 dolara dnevno, što je zvanična međunarodna granica siromaštva", rekao je Rajder i naglasio da je pandemija koronavirusa izbrisala petogodišnji postojani napredak u smanjenju siromaštva među zaposlenim ljudima.

U izvještaju se otkriva da su najugroženije oblasti u prvoj polovini 2021. godine bili Latinska Amerika i Karibi, Evropa i Centralna Azija. Takođe se iznosi očekivanje da će se situacija na globalnom tržištu rada poboljšati u drugoj polovini 2021. pod uslovom da se pandemija ne pogorša.

Među najvećim gubitnicima u ovoj situaciji su žene. Rajder upozorava da kriza prijeti da podrije, pa čak i preokrene napredak ostvaren na polju polne jednakosti.

"Žene su imale veće šanse da izgube posao, a istovremeno im se povećao broj sati rada za koji nisu plaćene, prije svega briga o djeci ili starijima. Tako da će bez specifične akcije ovo dovesti do povratka na staromodne polne podjele i uloge", rekao je Rajder.

ILO navodi da su se mnogi mladi ljudi našli na udaru pandemije. Globalno, primjećuje se u izvještaju, nezaposlenost među mladima se povećala 8,7 odsto u 2020, znatno više nego 3,7 odsto kod odraslih. Navodi se i da bi taj prekid u sticanju radnog iskustva mogao da ima dugogodišnje posljedice kako na mogućnosti da se mladi zaposle, tako i da imaju viša primanja.

Autori izvještaja upozoravaju da će bez strategije za oporavak, specifično usmjerene na grupe koje su najteže pogođene pandemijom, nejednakosti koje već postoje u svijetu nastaviti da se pogoršavaju.