OBNOVLjENI sarkofag Svetog Save od kraljevski purpurnog mermera zablistao je 20. marta 2003. u Mileševi, četiri vijeka poslije turskog uništavanja groba i moštiju svetitelja. Pod poklopac težak tonu i po stavljene su čestice moštiju prvog srpskog arhijereja koje su monasi spasli od jarosnog Sinan-paše i stoljećima čuvali kao najveću dragocjenost.
Obnova groba Svetog Save ostala je, iako zvuči nevjerovatno, nezapažena u javnosti. Kao i umjetnik Rajko Blažić koji je u tvrdom mermeru godinu dana klesao i isklesao sarkofag.
- Pitali su u kamenolomu zašto uzimam stenu koja se najteže obrađuje. Zato što je Sveti Sava ugaoni kamen naše vjere i otadžbine, odgovarao sam u sebi - kaže Blažić, profesor vajarstva na Akademiji SPC za umjetnosti i konzervaciju. On prvi put za "Novosti" govori o obnovi groba Svetog Save i svetog kralja Vladislava Nemanjića u Mileševi.
Naime, cio poduhvat od sakupljanja sredstava, preko izrade sarkofaga, do njegovog postavljanja u pripratu Mileševe odvijao se godinama u tajnosti. Inicijatori i organizatori i danas su anonimni, po sopstvenoj želji.
Objasnili su mi da je među "nadležnima" u Srbiji bilo i ostalo mnogo protivnika obnavljanju groba Svetog Save. Zato je poduhvat počeo neprimjetno u manastiru koji je dugo sav novac od prodaje knjige i brošura čuvao za obnovu Savinog groba. Hiljade Srba su i ne znajući priložnici ovog velikog djela. Zahvalan sam ljudima koji su me odabrali da obnovim grob svetitelja, jer je taj posao bio blagoslov. Ja sam klesao kamen, a isklesao dušu - kaže profesor Blažić.
Obnovljenom sarkofagu Svetog Save, teškom oko pet tona ni najveće cjepidlake među stručnjacima za srednjovjekovnu umjetnost nijesu mogle da nađu manu. Izgledalo je kao da se čudom iz drijevnih vremena vratio monumentalni kameni kovčeg iz doba kada je kralj Vladislav Nemanjić prenio mošti svetitelja iz Trnova u Mileševu.
Samo malobrojni su znali za dvogodišnji napor pretvaranja blokova mermera u sarkofag koji izgleda kao monolit iako je sastavljen od 11 brižljivo ukrašenih i uglačanih djelova.
Poslije dugih priprema i planiranja, rad na otvorenom potrajao je godinu dana, od januara 2002. do januara 2003. uz svakodnevni post i molitvu - priča profesor Blažić, dok sjedimo u ateljeu Akademije koja se nalazi u podrumu stare Bogoslovije na Kosančićevom vijencu. Zidovi su pokriveni prelijepim kamenim reljefima i krhkim filigranskim rozetama kakve krase nemanjićke manastire.
Stijene izgledaju kao da ih je stvorila priroda, ali nijesu izvađene iz majdana. Riječ je o izumu profesora Blažića, sintetičkom materijalu nazvanom reljefna kamena masa, smjesi mljevenog kamena i veziva čija je receptura tajna. Za ovaj patent prof. Blažić dobio je 2008. nagradu Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije. Novac nikad nije uzeo, jer je tadašnje ministarstvo tražilo da se odrekne autorskih prava na patent.
Otišao je pred mošti Svetog Vasilija i tražio odgovor šta da čini.
- Obećao sam pred moštima svetitelja da ću ako upišem Akademiju posvetiti svoj novootkriveni talenat vjeri i otadžbini - kaže Blažić.
Poslije završenih studija počeo je da predaje studentima Akademije SPC, gdje je prve tri godine, kao i svi ostali profesori, radio bez dinara plate.
- Jednog dana pozvao me je bivši profesor sa arheologije, Đorđe Janković i rekao da su neki ljudi zainteresovani da radim obnovu sarkofaga Svetog Save i Svetog kralja Vladislava. Nijesam mogao sebi da dođem od čuda. Danas shvatam to kao blagoslov - kaže profesor Blažić.
Najveća mi je želja da ja ili neko od mojih učenika ostvari projekat izrade kivota Svetog Vladike Nikolaja Velimirovića, na kome će raditi čitavo srpstvo. Za ovaj poduhvat usmjeni blagoslov sam dobio još 2000. godine, a na realizaciju još uvijek čekam - kaže Blažić.
OBNOVA U DRUGIM MANASTIRIMA
POSLIJE uspjeha u Mileševi, u poludragom kamenu oniksu profesor Blažević obnovio je sarkofag iz 16. vijeka Svetog patrijarha Maksima u Pećkoj patrijaršiji. Uporedo je prvi put u istoriji umjetnosti srpske crkve primijenio novootkriveni materijal "reljefnu kamenu masu" u manastiru u Lešju, kod Paraćina. Vrhunac te tehnike u punoj ljepoti može se danas vidjeti u manastiru u Bijeljini . Blažićevi radovi nalaze se u mnogim srpskim srednjovjekovnim manastirima, Manasiji, Mileševi, Žiči, Svetim Arhangelima kod Prizrena, Kumanici.
ZAPIS NA FILMU
OBNOVA grobnog mjesta Svetog Save i Svetog kralja Vladislava u manastiru Mileševa snimljena je "od majdana do osvjećenja", ali do danas niko nije pokazao interesovanje da se od tog materijala napravi naučno popularni film.
(Izvor:Večernje novosti)
