Rješenjem Apelacionog suda, Đuraševiću, koji se sumnjiči za pranje novca u produženom trajanju i stvaranje kriminalne organizacije, pritvor je produžen do 1. avgusta kako ne bi pobjegao ili uticao na svjedoke, od kojih su mnogi u bjekstvu, piše Dan.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su osumnjičeni, među kojima je i jedan advokat, djelovali u Crnoj Gori, Srbiji, na Kosovu, u Austriji, Turskoj, Gani, Švajcarskoj i Lihtenštajnu, pa su članovi kriminalne grupe stupali u kontakt sa klijentima koji već imaju sredstva na bankovnim računima i onda ih koristila za pranje novca. Novac je fizički transportovan do tih ljudi, a oni su ga transferisali preko svojih poslovnih računa, putem SEPA sistema. Na taj način, kako sumnjaju u tužilaštvu, oprano je oko 315 miliona eura.

Sumnja da je Đurašević organizator kriminalne grupe proizilazi iz dosad prikupljenih dokaza koji se nalaze u spisima predmeta SDT-a, a naročito iz poslovne i finansijske dokumentacije većeg broja banaka i Uprave za nekretnine, kao i iz komunikacije ostvarene sa ostalim licima, te materijalnih dokaza pribavljenih nakon zaplijene njegovog telefona i drugih materijalnih dokaza depozita, sertifikata i putnih isprava koji su korišćeni za izvršenje krivičnog djela za koje su osnovano sumnjivi, kao i fotografija i video-zapisa predmetnog novca za koji se sumnja da potiče iz kriminalne djelatnosti.

“Iz uvida u jedan od tih sertifikata proizilazi da je navedenog dana u finansijskoj instituciji G.S.F-B.Y… u I. izvršena od strane N.N. lica uplata depozita u iznosu od 1.260.000.000 turkamentanskih manata u protivvrijednosti 315.000.000 eura, koji depozit je primio službenik finansijske institucije A.M., a taj novac je dalje stavljen u legalne tokove”, piše u rješenju.

Specijalni policijski tim je uvidom u katastar našao veliki broj nekretnina zgrada i vila na ekskluzivnim mjestima na Crnogorskom primorju gdje je vlasnik bio, ili je i dalje upisan kao vlasnik, osumnjičeni Miomir Đurašević.

Kako se navodi u rješenju, okrivljeni Đurašević je ostavio tragove telefonskih kontakata sa ostalim članovima sa kojima se dogovarao oko otvaranja računa za druga lica u većem broju država, polaganju novca kao depozita u bankama na različitim destinacijama, ugovaranju procenata i koordinirao poslovima vezi sa transportom novca, međusobnom obavještavanju o dokumentaciji koja je potrebna da se otvore računi u bankama, o iznosima novca koji potiče iz kriminalne djelatnosti i koji treba unijeti u legalne tokove na raznim destinacijama, kako treba postizati dogovore sa klijentima…