Bosansko-hercegovački glumac Emir Hadžihafisbegović, koji od nedavno ima i hrvatsko državljanstvo, kazao je da će prava vrijednost filmova Branka Šmita, kao jednog od najvećih kritičara hrvatskog društva, poput mnogih velikih umjetnika biti sagledana za nekoliko godina ili decenija. O motivima Branka Šmita da u filmu „Ljudožder vegetarijanac“ dotakne jedan segment hrvatskog društva koji govori o korumpiranosti, nemoralu, kriminalu, Hadžihafisbegović nije želio mnogo da govori, ali je kao akter filma kazao da je film moćno sredstvo da pokrene neke stvari o kojima se uglavnom ćuti.
Nakon prvog prikazivanja ovog filma, u Hrvatskoj je smijenjeno na desetine direktora zdravstvenih ustanova i svakodnevno se otkrivalo po nekoliko skandaloznih korupcija u zdravstvu – kazao je Hadžihafisbegović.
Spali na jedan i po film
Emir Hadžihafisbegović je pohvalio hrvatsku kinematografiju koja je, po njegovoj ocjeni, doživjela procvat u posljednjih pet godina, za razliku od bosansko-hercegovačke, za koju je rekao da praktično i ne postoji.
- Imamo pet Gran prija sa A festivala, a trenutno nemamo sopstvenu produkciju. Spali smo na jedan i po film godišnje, što je zaista tužno, a tužna je i činjenica da političari ne prepoznaju filmsku industriju, umjetnost i kulturu uopšte, kao nešto u šta treba ulagati. Na sreću imamo dobrih reditelja i glumaca, pa ponovo očekujem ekspanziju bosansko-hercegovačkog filma – kazao je Hadžihafisbegović.
Istakao je značaj saradnje kinematografija u regionu i naglasio je da je koprodukcija sigurna budućnost filma, ne samo na prostorima ex Jugoslavije, već čitave Evrope.
- Prednost nam je isti jezik, sličan mentalitet i senzibilnost, što vodi ka uspjehu. Sve ono što je u kinematografiji sa ovih prostora nastajalo sa hrabrošću ima i ostavilo je trajni pečat – zaključio je Hadžihafisbegović.
Kvalitetni dokumentarci
Selekciju dokumentarnog filma predstavio je Vladimir Perović koji je na početku konferencije za novinare kazao da je od 800 filmova izbor za hercegnovski Festival sveo na 37 filmova, 42 autora iz 30 zemalja iz cijelog svijeta. Perović je dodao da mu je kvalitet bio osnovni kriterijum.
- Filmovi ovogodišnje selekcije su sami vrh kratkometražne produkcije u svijetu u protekle dvije godine. Činjenica da su tu, pokazuje da ljudi prepoznaju Herceg Novi i Crnu Goru da vrijede, i uz rijetke izuzetke, daju nam filmove i ne traže ništa – kazao je Perović.
On je predstavio i članove žirija – Novljanina Ivana Salatića, Ivicu Vidanovića iz Beograda i Rubena Gusmana iz Argentine čijim je dolaskom, kako je rekao, izuzetno počastvovan.
Ruben Gusman je kao razlog svog dolaska u Herceg Novi, osim žiriranja, naveo i želju za istraživanjem i dodao da je selekcija dokumentarnih filmova na Festivalu veoma kvalitetna. Gusman je ocijenio da se radi o dokumentarcima ozbiljnog promišljanja svijeta koji „ne vuku gledaoca za nos“. Posebno mu je drago, kako je kazao, što se radi o djelima koja proširuju prostor dokumentarnog filma jer to uključuje veliki broj zemalja.
Teško snimiti film
Selekciju studentskih filmova u petak veče otvorio je film „Crveni sneg“ Luke Popadića sa Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, a mladog autora na konferenciji za novinare je predstavila Maja Todorović, koordinator selekcije studentskog filma.
Popadić je istakao da je zbog nedostatka para trenutno svuda teško snimiti film, ali da kod mladih ljudi postoji taj entuzijazam koji oživljava ovu umjetnost. Maja Todorović je istakla da je dobro što je studentski film zaživio u smislu da ljudi posjećuju projekcije, da dolaze u velikom broju i da čak nakon projekcije traže da razgovaraju sa autorima.
- To dovoljno govori o činjenici koliko mladi ljudi mogu međusobno da komuniciraju, koliko je zapravo studentski film bitan u cijelom programu Festivala i da mu treba posvetiti mnogo veću medijsku pažnju, koju sad gotovo da i nema – zaključila je Todorović.
(Izvor:Pobjeda)
