Podsjeća da čovječanstvo ima veliko iskustvo sa zaraznim bolestima.

„Zna se da su nekad zarazne bolesti harale svijetom, Evropom, da su ostavile pustoš. Čuvena je recimo tzv. „crna smrt“- kuga, koja je pogotovo u velikim lukama ostavila pustoš, uništavala po četvrtinu stanovništva. Nauka je bila na tom nivou da nije znala ni uzrok ni kako se širi, širilo se prirodnim putem i nije bilo nekih zaštitnih mjera kao što sad ima, zahvaljujući napretku nauke“, kaže dr Stanić.

Crna smrt je odnijela oko 50 miliona života u Africi, Aziji i Evropi u 14. vijeku. U 19. vijeku došlo je do epidemije kuge u Kini i Indiji, kada je umrlo više od 12 miliona ljudi. 

Opomene iz istorije, kada su živi zavidjeli mrtvima

_{Dr Jovan Maksimović, rumski ljekar i profesor na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu u penziji, ranije je na pitanje da uporedi epidemiju kuge i korona virusa, uputio na predgovor svoje knjige u kojem pokušava da ukaže kakva je, zapravo, bila ova pošast u 18. vijeku:}

_{„Ta knjižica bi, kad bi nas počela progoniti pomisao kako živimo u teškim vremenima, podsjetila da je bilo i takvih vremena u kojima su živi zavidjeli mrtvima", napisao je Maksimović, citirajući naslov knjige Milorada Panića Surepa.}

_{„Možda bismo tada sadašnje nedaće lakše podnijeli", navodi Maksimović.}

Zarazne bolesti tokom istorije odnosile milione života, nestajale cijele porodice

 Dr Stanić ističe da je pronalazak vakcina jedno od najvećih dostignuća u medicini i u nauci, jer vakcine su spasile čovječanstvo od najtežih zaraznih bolesti te podsjetio na prvi Dženerov pronalazak  vakcine.

„Veliki naučnik engleski Edvard Džener dok su harale velike boginje svijetom, primijetio je dok su domaćice muzle krave, da su krave imale kravlje boginje te kraste po vimenu i kako su muzle primijetio je da ne obolijevaju od velikih boginja. Od tih krasta je izgrebao, očistio ih i napravio vakcinu i dao je jednom mladiću koji nije obolio od velikih boginja i tako je otkrivena ta takozvana Dženerova vakcina, vakcina protiv velikih boginja“, priča Stanić.

Engleski ljekar Edvard Džener, otac aktivne imunizacije

Dr Stanić je podsjetio na otkrića naučnika Roberta Koha i Luja Pastera za vakcine protiv tuberkoloze te posebno na značaj vakcina posle Drugog svjetskog rata kada su napravile veliki prodor u zaštiti zdravlja naroda.

 „Ne pamtim, počeo sam da studiram 1960. godine završio sam 1966. Nisam imao mogućnost da vidim oboljenje difteriju koja je nekad odnosila veliki broj života najmlađih. Dešavalo se u mnogobrojnim porodicama gdje se rađalo po desetoro djece i više,  od difterije bi umrlo nažalost po petoro-šestoro. Zatim tetanus, veliki kašalj, frus(morbili), zaušci sve se to suzbijalo zahvaljujući vakcinama“, napominje dr Stanić.

Iskustvo sa specijalizacije - epidemija velikih boginja, svaki četvrti oboljeli umirao

Njegovo lično veliko iskustvo je dok je bio na specijalizaciji kada se pojavila epidemija velikih boginja na Kosovu, koja se kasnije proširila ka Novom Pazaru, Beogradu, Sremu, Crnoj Gori. Period teške bolesti i agonije, svaki četvrti oboljeli je umirao. Podsjeća i da su tada svi bili u karantinu koji je trajao 16 dana.

„Zahvaljujući vakcinama mi smo uspjeli da za dva mjeseca suzbijemo epidemiju, onda se čitava Evropa vakcinisala, skoro i čitav svijet i zahvaljujući toj vakcini ta je bolest zasutavljena, znači više je nema nigdje u svijetu od te epidemije i od kako se vakcinisalo cijelo stanovništvo“, navodi dr Stanić podsjećajući da je o ovoj epidemiji snimljen i film „Variola vera“.

Foto: unsplash.com/cdc

Svaka vakcina je ispitana i sigurna

Sada, kako kaže, nauka napreduje i ima moćnija sredstva i metode.

Kovid oboljenje i novi koronavirus je, ističe, jako nezgodan jer je nepoznat u nauci dok su dosadašnji virusi i bakterije koji su izazivali  zarazne bolesti dosta proučeni i dosta stabilni, uglavnom bez mutacija.

„Virus iz grupe korona su i za nauku bili novost i nepoznanica te se zahvaljujući molekularnoj bilogiji i naporu naučnika i velikom ulaganju ubrzo došlo do proizvodnje vakcine što je velika sreće“, kaže dr Stanić, ljekar sa višedecenijskim iskustvom u epidemiologiji.

Ističe da je veliki problem za naučnike što ovi virusi mnogo mutiraju, te se pojavio, britanski, pa brazilski, pa indijski delta soj koji sada preovlađuje i koji je u nekim zemljama već više od 60% slučajeva.

„Nauka sve to prati i ohrabruju tvrdnje da vakcine ipak štite i od ovih sojeva. Naučnici prate i koliko štite, u kojem procentu i koliko dugo traje ta zaštita. Očekujem da će ipak nauka uspjeti da pobijedi virus“, kaže dr Stanić izražavajući bojazan zbog novih varijanti virusa što se može preduprijediti blagovremenom vakcinacijom i kolektivnim imunitetom.

Ističe da je svaka vakcina sigurna te da bi vakcina „otišla u narod“, mora da prođe mnoga testiranja, praćenje u nekoliko faza.  Komentarišući to što su ljudi uglavnom zbog brzine kojom je razvijena, skeptični prema vakcini protiv korone, kaže da za skepticizam  i protivljenje vakcinaciji nema mjesta.

„Ona jeste dovoljno ispitana jer vakcine su najsigurnija sredstva u medicini. Recimo kad primate bilo koji lijek recimo ako 100 ljudi primi nekad se javlja neka nepodnošljivost, pa i kod vakcina ako se javi u milion slučajeva recimo 10 slučajeva to nije ništa. Vakcine se daju zdravom narodu da se ne razboli, nije niko lud da da vakcinu zdravom čovjeku da se razboli.  Taj antivakcinalani lobi, ne mogu da shvatim te neke ljude iz medicine koji to propovijedaju. Evo, dešava se alergija na hladnoću, alergija na sve i svašta pa je isto tako moguće i na vakcinu ali zanemarljiv broj u odnosu na milione i milione datih doza i pritom su to reakcije koje na sreću nisu smrtonosne“, kaže dr Stanić.

Mjere prevencije i dalje slijediti

Pojašnjava da kovid ostavlja teške posledice.

„Ovaj virus je sistemski virus, napada sve organe i to treba da se zna i što je takođe nezgodna osobina, stvara trombove“, navodi dr Stanić podsjećajući da virus slabi organizam, bubrege, pluća, nervni sistem, srce i na činjenicu da nijesu rijetki slučajevi da su pacijenti nakon preležanog kovida doživjeli  infarkt, nažalost i sa smrtnih ishodom.

Ističe da su prednosti i korist mnogo veći u odnosu eventulne simptome koji se jave nakon vakcine. Objašnjava i da treba nastaviti sa preventivnim mjerama, poput nošenja maski u zatvorenom prostoru:

„Nijedna vakcina ne štiti sto posto, procenat zaštite kod trenutno dostupnih je od 60% do 95%. Pritom treba voditi računa o tome da je svaki organizam različit i ima ljudi koji ne mogu da stvaraju antitijela. Mjere treba i dalje primjenjivati jer može opet da naiđe talas novog soja na koji narod nije navikao i jer nije postignut kolektivni imunitet“, kaže dr Stanić.

Poručuje mladima da se obavezno vakcinišu svi jer iako su bez simptoma ili su lakše podnijeli bolest,  mogu biti prenosioci. Napominje da su neke zemlje već uvele vakcinaciju i kod djece ne samo kod starijih.

Loše što se umiješala politika

Smatra da je zdravstveni sistem pružio adekvatan odgovor na ovu pošast.  Ocjenjuje pritom, da je loše što se politika umiješala što je uticalo na zbunjivanje građana.

„Cijeli svjet je zabrinut, sve ovo utiče na ekonomiju i ovo je državni a ne samo zdravstveni problem. Mislim da su i sadašnja i prethodna vlast dobro odgovorile u skladu sa mogućnostima.  S druge strane, stanovništvo nije dovoljno edukovano o ovoj stvari, uz to se umiješala politika  te lažne vijesti kako stvaljaju neke čipove i onda narod ima strah i neće da se vakciniše. Mislim da treba da se odazovu svi pozivu na vakcinaciju jer jedino tako može da se suzbije pandemija.  Ja sam primio kinesku vakcinu i smatram da ljudi treba da budu srećni što imaju vakcinu i obavezno se vakcinišu i pridržavaju mjera da ne bi bilo i četvrtog talasa“, zaključuje dr Stanić.

*Članak je izrađen uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u sklopu projekta Doprinos imunizaciji protiv koronavirusa građana sjevera Crne Gore „Bolje spriječiti nego liječiti“. Stavovi izraženi u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju stavove Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.