Na izložbi će biti predstavljeni radovi crnogorskih, ali i slikara sa prostora bivše Jugoslavije: Miloša Vuškovića, Sava Vujovića, Vojislava Đokića, Mirka Kujačića, Branka Filipovića Fila, Maria Maskarelija, Vladimira Novosela, Mila Milunovića, Aleksandra Aca Prijića, Gojka Berkuljana, Marka Čelebonovića, Cate Dujšin Ribar, Iva Novakovića, Prvoslava Piva Karamatijevića, Đura Radonjića, Francea Zupana, Tomislava Krizmana, Ljubomira Ivanovića, Danice Danje Đurović Marković, Nika Đurovića, Nikole Vujoševića, Voja Stanića, Vuka Radovića, Đorđa Teodorovića, Mihaila Vukotića i Petra Lubarde.
“Kao omiljen likovni motiv preko kojeg su umjetnici izražavali svoje kreativne aspiracije, pejzaž je na neki način obilježio crnogorsko slikarstvo od prve do osme decenije XX vijeka. Međutim, na ovoj izložbi pored slikara koji su vođeni idejom da se do najvećih otkrića dolazi posmatranjem zavičajne zemlje, predstavljeni su i pejzaži Crne Gore koje su uradili umjetnici sa nekadašnjih jugoslovenskih prostora. Izložba nas vodi kroz Crnu Goru otkrivajući svjetlost Mediterana, pitoreskne predjele planinskih krajolika, kanjonske vrleti, stare gradove, ljepotu koju treba da tražimo u malim stvarima koje nas okružuju, a koje čine sam život, našu prošlost, sadašnjost i budućnost. Morska pučina, grandioznost kamena, tajanstvene planine i jezera, riječne doline, Cetinje, Nikšić, Bijelo Polje, Podgorica, Herceg Novi, Kotor, Perast, Dobrota, Budva, Bar, Ulcinj, uzeti su kao simboli prepoznatljivosti crnogorske zemlje", zapisala je istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, u tekstu objavljenom povodom izložbe.
Osim dokumentarnih karakteristika određenog prostora, prezentirana djela (ulja, akvareli, pasteli, tempere, crteži olovkom) nastala u pleneru ili kao summa summarum utisaka realizovanih u ateljeu, imaju značajne likovno-estetske vrijednosti. Kroz njih su umjetnici izrazili odnos prema prirodnom okruženju koje su transponovali u svijet slike, ali i različitosti u likovnoj realizciji. U XX vijeku do pojave apstraktnog slikarstva umjetnici su tretirali pejzaž individualistički kroz klasične forme – Ljubomir Ivanović; simbolizam – Marko Novosel; poetski, lirski neoimpresionizam – Cata Dujšin Ribar, France Zupan, Pivo Karamatijević, Niko Đurović; intimizam – Gojko Berkuljan, Aleksandar Prijić, Branko Filipović Filo, Savo Vujović, Vojislav Đokić, Tomislav Krizman, Đuro Radonjić, Mario Maskareli; emotivno slikarstvo moderne – Mihailo Vukotić, Miloš Vušković, Milo Milunović, Petar Lubarda, Marko Čelebonović, Vojislav Stanić; plastična organizacija slike, asocijativnost – Nikola Vujošević, Vuko Radović, Danica Danja Đurović Marković, Đorđe Teodorović. Pored djela slikara sa već formiranim likovnim personalitetom, predstavljeni su radovi umjetnika formiranih u poslijeratnom periodu, koji će kasnije izgraditi individualni vokabular u domenu nove slikarske stvarnosti", ističe Ljiljana Zeković.
(Izvor:RTCG)
