Kako navodi, važno je istaći da nikada u istoriji crnogorskog parlamentarizma nije bilo više kontrolnih saslušanja, što ukazuje na to da je parlament izuzetno aktivan i predstavlja pravi hram demokratije gdje svako, bez obzira iz koje političke partije dolazi, može iskoristiti svoja demokratska prava da ukaže na neku stvar za koju smatra da nije povoljna za narod i državu Crne Gore.

“Akcenat je stavljen na raznovrsnost u radnim tijelima parlamenta. Na čelnim pozicijama odbora su predstavnici mnoštva različitih političkih subjekata, što ranije nije bio slučaj i mi ćemo nastaviti da praktikujemo ovakav način rada, jer smatramo da samo na ovaj način možemo iskoristiti potencijal najvećeg zakonodavnog tijela za dobrobit svih građana Crne Gore”, podvlači Bogdanović.

Na početku mandata, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić najavio je da će se zalagati za to da se što više koristi institut parlamentarne istrage, a da kontrolna saslušanja postanu dio redovnog rada parlamenta.

Jedan od uslova koje je Evropska komisija (EK) uputila Crnoj Gori, kako bi otpočeli pristupni pregovori, je da parlament znatno ojača svoju kontrolnu ulogu nad izvršnom vlašću, a time i nad službama bezbjednosti. Parlamentarna kontrola rada bezbjednosnih službi u Crnoj Gori treba da ima za cilj da bezbjednosne službe obavljaju svoj posao u skladu sa zakonom, da se ovlašćenja ne zloupotrebljavaju i da se parlamentarnim nadzorom spriječi kršenje ljudskih prava.

Crnogorski parlament bi trebalo, shodno preporukama Evropske komisije, da pojača nadzor kako nad izvršnom vlašću, tako i nad bezbjednosnim službama kao što su vojska, policija i tajna policija.

Kako kaže lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, kontrolna uloga parlamenta je jedna od najvažnijih uloga i funkcija u parlamentarnoj demokratiji, te put preko kojeg poslanici crnogorskog parlamenta kontrolišu sav rad Vlade Crne Gore.

“Ono što ohrabruje jeste da smo u prethodnih par mjeseci zaista imali mnogo kontrolnih saslušanja i na taj način poslali poruku da poslanici rade onaj posao za koji su izabrani od strane građana. S druge strane, činjenica je i to da su se neka krupna i ključna imenovanja, posebno u sektoru bezbjednosti desila bez konsultacija sa parlamentom, odnosno nije ispoštovana procedura u dijelu davanja mišljenja od strane matičnog odbora. Crna Gora krupnim koracima ide ka Evropskoj uniji i ka usvajanju tih svih evropskih standarda i nama je važno da interes građana stavimo na prvo mjesto. U tom dijelu i moja poruka da se, prilikom kadrovskih imenovanja na bitne državničke funkcije, svi poslanici i sve partije moraju rukovoditi, prije svega, opštim interesom i birati najbolje kandidate”, navodi Ibrahimović.

Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane je propisano da parlamentarni nadzor vrši Skupština Crne Gore neposredno i preko Odbora za bezbjednost i odbranu. Odbor može pokrenuti određena pitanja i vršiti parlamentarni nadzor na predlog Skupštine, predsjednika ili članova Odbora, drugih organa ili institucija.

Organi i institucije dužni su da, na zahtjev Odbora ili njegovog člana, dostave podatke i informacije iz djelokruga Odbora, osim one koje, u skladu sa posebnim zakonom, ne mogu dati. U vršenju parlamentarnog nadzora, Odbor razmatra postupanje organa i institucija u primjeni zakonom propisanih ovlašćenja sa aspekta poštovanja Ustavom zagarantovanih sloboda i prava čovjeka i građanina.

Vršenje parlamentarnog nadzora obezbjeđuje dostupnost svim informacijama i dokumentima u vezi sa radom organa i institucija, kao i ostvarivanje neposrednog uvida u njihov rad, pod uslovima propisanim zakonom. Parlamentarni nadzor obuhvata i konsultativno saslušanje, kontrolno saslušanje i parlamentarnu istragu. Parlamentarno saslušanje pred Odborom organizuje se u cilju dobijanja relevantnih informacija o predmetu parlamentarnog nadzora propisano je ovim zakonom.

Bojkoti da prestanu

Prema mišljenju poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Dragana Ivanovića, parlamentarna kontrola je prisutna i u tom dijelu parlament funkcioniše punim kapacitetom.

“Što se tiče važnosti kontrolne uloge, ona je mnogo važna i treba je što više afirmisati i sprovodititi. Sada kada skupštinskih zasjedanja nema, svi odbori funkcionišu punim kapacitetom i tu nema bojkota. Ja lično očekujem da će svi bojkoti prestati i da će Skupština do kraja proljećnjeg zasijedanja raditi punim kapacitetom”, ističe Ivanović.

On se nada da će Skupština do proljećnog zasijedanja raditi punik kapacitetom.

“Očekujem da će svi bojkoti prestati,  da će Skupština do kraja proljećnjeg zasjedanja raditi punim kapacitetom”, kaže Ivanović.