Ekonomski analitičar Predrag Drecun Pobjedi je kazao da deklarisani cilj Vlade kojim želi da popravi menadžment u državnim preduzećima implicira da postojeći organi tih preduzeća nijesu kompetentni da upravljaju. To, kako smatra, ukazuje da vladajuća koalicija prećutno priznaje da je "dubinski" kadar nedovoljno zreo da vode kompanije. Na ovaj način se suštinski ulazi u komitetsko vođenje kompanija, što može izazvati konflikte i na političkom i stručnom nivou.

"Siguran sam da Vlada nije imala namjeru da vraća u život centralno-komitetski način rukovođenja, ali neminovno je da takva struktura odlučivanja i usmjeravanja "odozgo" nadređuje jaku političku poziciju Vlade u odnosu na stručnu u vođenju državnih kompanija. S obzirom na to da je većina državnih preduzeća u monopolskim pozicijama na tržištu, nema dileme da će menadžerske karakteristike rukovodilaca biti od sekundarnog značaja u odnosu na političku odanost", objašnjava Drecun.

Time, kako navodi, na značaju gubi i Zakon o privrednim društvima koji jasno definiše pravila i podjele nadležnosti organa upravljanja, koji se mogu relativizovati ovom, kako je naziva, krovnom kompanijom. Osim toga, poreski obveznici će finansirati više desetina novih radnih mjesta, što će, upozorava Drecun, uticati i na povećanje javne potrošnje.

"Ostaje nejasno kako će se rješavati konflikti između izvršnih direktora i eksperata MW. Čije će mišljenje biti važnije? Kakve će biti posljedice za menadžere, koji ne budu slušali eksperte MW? Ko će snositi odgovornost za rezultat kompanije? Da li će partijski uticaj na upravljanje biti možda čak i jači nego do sada", pita se Drecun, koji naglašava da mišljenje stranih partnera na koje se poziva Vlada ne smije biti iznad stavova domaćih stručnjaka.

Da je odluka o osnivanju MW pravno neutemeljena smatra advokatica Maja Živković, koja je u izjavi Pobjedi objasnila da je nejasno kako Vlada namjerava da je realizuje.

"Kako jedno društvo sa ograničenom odgovornošću, bez obzira na to ko je osnivač, može da vrši nadzor, praćenje i analiziranje finansijskog stanja drugog pravnog lica, takođe društva sa ograničenom odgovornošću? Pozitivnim propisima je određeno kako se ovakva vrsta kontrole može vršiti i od koga, a to, kod postojećeg zakonodavnog okvira, ne bi moglo da bude od strane društva sa ograničenom odgovornošću sa ovakvom strukturom i djelatnošću. Postavlja se pitanje hoće li to društvo u nastajanju nametati drugim društvima čiji je većinski vlasnik država određene obaveze mimo zakona. Iako s rezervom, jer nemamo kompletnu sliku i uvid u cjelokupnu dokumentaciju, pravno gledano nalazim da je ovakvo rješenje krajnje upitno", ocijenila je Živković.