To potvrđuje i jučerašnji izvještaj Produktne berze iz Novog Sada, o novom rastu cijena pšenice na regionalnim, evropskim i svjetskim berzama, jer novi podaci s tek završene žetve ukazuju na znatni pad prinosa dok potražnja raste.

Zbog dosadašnjeg rasta cijena brašna, ulja i goriva, Vlada je krajem jula ograničila cijene hljeba od 500 do 600 grama na 50 centi po komadu, a od 300 do 400 grama na 40 centi.

Nakon toga počeli su pregovori s predstavnicima pekarske industrije koji traže da im Vlada nadoknadi troškove, ali i s trgovcima kako bi spustili svoje marže.

Nakon sastanka od 5. avgusta, tri ministarstva poljoprivrede, finansija i ekonomskog razvoja su predstavnicima pekarske industrije i trgovcima poslali dopis koji su nazvali “Sugestija”. U njima je trgovcima preporučeno da njihova marža (zarada) na hljebu ne treba da bude veća od 17 odsto, dok je sada prema tvrdnjama pekara oko 30 odsto. Ministarstva su sugerisala i da trgovci pekarima za hljeb novac uplaćuju u roku koji ne bi trebalo da bude duži od 30 dana i to novcem, a ne kompenzacijama, kao i da održe kontinuirano snabdijevanje hljeba u dosadašnjim količinama.

Pekarima je sugerisano da svoju proizvođačku cijenu hljeba (ponudu prema trgovcu) ukalkulišu na iznos do 42 centa po vekni.

Tri ministarstva su navela da ove preporuke nisu obavezujuće već da predstavljaju kalkulaciju kako bi se zadržale sadašnje cijene hljeba. Međutim, pregovori nisu završeni, a pekari osim ograničenja marži trgovcima traže i da se njima nadoknade troškovi, a nakon jučerašnjih podataka s berzi i najava uvoznika brašna o rastu cijena od septembra, prema informacijama “Vijesti” tražiće još veće iznose tih naknada.

S Produktne berze iz Novog Sada, najvećeg regionalnog tržišta žitaricama, juče su saopštili da je cijena pšenice u odnosu na prethodnu sedmicu, kada je takođe zabilježen rast, porasla za svega 0,9 odsto na iznos od 21,50 dinara po kilogramu bez PDV-a, ali da je posljednjeg dana sedmice zbog novih izvještaja došlo do velikog rasta potražnje i cijene.

”Međutim, krajem sedmice tražnja za hljebnim zrnom je bila oko 23,00 din/kg, dok za robu dovezenu u luku potražnja je bila na nivou od 23,50 din/kg bez PDV-a. Prodavaci nisu bili zanteresovani za prodaju preko berze, što ukazuje na rast cijene. Izveštaj USDA (Američko ministarstvo za poljoprivredu) je najviše uticao na povećanu potražnju po višim cijenama zbog vijesti o globalnoj proizvodnji koja je snižena za 2%, zbog manjeg roda u Rusiji, Kanadi, Turskoj, Kazahstanu i SAD. Globalna potrošnja je gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni izveštaj. Zalihe su snižene za više od 5% u odnosu na prethodnu prognozu i spuštene su na najniži nivo u 5 godina”, navode iz Produktne berze.

Na berzi u Čikagu pšenica je ove sedmice poskupila za dodatnih 5,72 odsto.

”Nakon izveštaja USDA, u kom je procjena američke proizvodnje bez iznenađenja snižena zbog rezultata žetve i suvih uslova za jaru pšenicu posljednjih sedmica, čikaške cijene, podstaknute tijesnom globalnom situacijom, dostigle su nove maksimume i ugovor s decembarskom isporukom prevazišao je nivoe iz maja”, navode iz Produktne berze.

U Parizu, u odnosu na podatak iz prethodne sedmice, pšenica je poskupjela 3,11 odsto.

”Cijene pšenice na Evronekstu bilježe nove maksimume. Nastavak žetve u Francuskoj će omogućiti narednih dana bolje određivanje količina i posljedica nedavnih kiša na kvalitet. Nastavak žetve će takođe voditi povećanju kratkoročno raspoloživih količina, što je važan faktor u ubrzanju izvoznih aktivnosti”, piše u izvještaju produktne berze.

Najava i novog rasta cijena stočne hrane

Podaci s berzi govore i da u skorije vrijeme neće doći do pada cijena žitarica koje se koriste za proizvodnju stočne hrane, što će povećati troškove poljoprivrednicima i dići cijene mesa, mliječnih proizvoda i jaja.

”Razlika u cijeni između pšenice i kukuruza se povećava, s manje tijesnim tržištem za kvalitet stočne hrane nego prošle godine i s količinama koje su sada dostupne za pšenicu za stočnu hranu. Cijene novog roda rastu i približavaju se maksimumima iz maja. Kraj sedmice na Evronekstu je obilježen oštrim rastom cijena, nakon objavljivanja mjesečnog izvještaja USDA i korekcije na niže proizvodnog potencijala žitarica”, naveli su iz Produktne berze.

Cijene stočne hrane zbog slabijeg i prošlogodišnjeg roda žitarica rastu od kraja prošle godine. Crnogorski stočari tražili su od Vlade povećanje premija za mlijeko od pet centi dok se ne stabilizuje tržište, a dobili su privremeno povećanje od dva centa za dva mjeseca.