Riječ je, kako je rekao, o prvim procjenama rizika po zaposlene, a konačna odluka zavisiće od politike novog menadžmenta i strategije vlasnika.

"Radnici u bankarskom sektoru su dobro plaćeni. Vjerujem da sindikalni ugovori dobro štite tehnološke viškove, pa ljudi koji u ovom slučaju ostanu bez posla neće otići praznih ruku, kao što su odlazili neki u tranziciji", naveo je Drecun Pobjedi.

Ljubljanska NLB grupa kupila je 30. decembra prošle godine 83,23 odsto Komercijalne banke za 394,7 miliona eura. Time je okončana finansijska transakcija, dok je posao sa vlastima Srbije, u čijem je vlasništvu bila Komercijalna banka, dogovoren u februaru prošle godine.

Kupovinom Komercijalne, Slovenci su stekli vlasništvo i nad njenim zavisnim društvima, odnosno bankama u Crnoj Gori i Republici Srpskoj.

Njihovim spajanjem povećaće se tržišni udio NLB banke na crnogorskom tržištu, a ono se, kako je rukovodstvo te banke saopštilo na sastanku sa guvernerom CBCG u srijedu, očekuje u rekordnom roku, uz poštovanje pozitivnih propisa.

Prema zvaničnim podacima, NLB je na kraju prvog kvartala ove godine imala drugi najbolji rezultat na tržištu, sa 2,13 miliona eura dobiti, dok je Komercijalna banka jedina bila u minusu i to 176 hiljada eura.

Drecun je kazao da ta akvizicija, kao i svaka druga, sa sobom nosi i prednosti i probleme.

"Prednost je to što će NLB i Komercijalna kao veća banka biti pouzdanije, posebno ako se ima u vidu da je Komercijalna banka u dobrom stanju. U ovom trenutku je nepoznanica kakva će biti politika nove banke, odnosno da li će sredstva prikupljati samo od deponenata iz Crne Gore ili će, u duhu novih najava na međunarodnom bankarskom tržištu, uzimati sredstva iz drugih izvora", smatra Drecun.

Nakon što se završi postupak pravnog spajanja NLB i Komercijalne, na crnogorskom tržištu će poslovati 11 banaka. To će biti druga akvizicija u bankarskom sektoru za kratko vrijeme, budući da je krajem prošle godine okončano spajanje CKB i Podgoričke banke. Prethodno su u stečaj otišle Atlas i Invest banka.

Drecun je naveo da postoji prostor za nesmetano poslovanje još banaka u Crnoj Gori.

"Ranije smo imali dosta kritičkih tonova prema broju banaka u Crnoj Gori, sa čim se ne slažem. Smatram da postoji prostora za još 20 banaka. Time bi Crna Gora mogla da uzme poziciju regionalnog finansijskog centra, sa dobro obučenim kadrom, i da se prilagodi novim finansijskim proizvodima, kriptovalutama i tokenima, i novoj regulativi koja će sigurno da uslijedi", ocijenio je Drecun.

On je zaključio da se u Ministarstvu finansija prepoznaju nijanse poznavanja ove materije, dok u CBCG ne vidi napredne korake ka ovom pitanju, već nepotrebni konzervativizam.