Iako je Institut za javno zdravlje preporučio da maske budu obavezne – to nije uvaženo.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić kazao je za Pobjedu da ne može da komentariše odluku Ministarstva dok je zvanično ne dobiju. Istakao je da stav struke treba da bude jedinstven i objasnio da kada dobiju zvaničan stav od Ministarstva, radna grupa će potom to razmotriti.

“Tako funkcionišemo. Šta god da nam upute, ne odlučujem ja, možda je to bila praksa u ranijim nekim menadžmentima. Nego imamo radnu grupu i onda zajedno radimo. Nikada to nije odluka jednog čovjeka”, rekao je Galić piše Pobjeda.

Galić je, prema saznanjima Pobjede, juče poslao nekim članovima radne grupe mejl da se ne slažu sa odlukom Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da nošenje maski ne bude obavezno.

“Nošenje maski u učionici i školi je obavezno, ukoliko se to ne ispuni ne odgovaramo za zdravstveno stanje učenika u školama. Ukoliko se ne usvoji naša primjedba ne slažemo se sa zaključcima sastanka”, naveo je on u mejlu, u koji je Pobjeda imala uvid.

Galić je za Pobjedu kratko kazao da zastupaju stav struke, te da ne bi dalje ništa komentarisao…

Naučnica iz Podgorice, doktorica Marija Backović, koja radi na odjeljenju za virologiju na Pasterovom institutu u Parizu, kaže za Pobjedu da na mjere koje je predložilo crnogorsko MPNK ne može da da mišljenje, jer ne razumije rezon i motive koji stoje iza ovakvih mjera, kao ni generalno ciljeve ovog ministarstva.

“Ali bih roditeljima u svakom slučaju toplo preporučila da djeci daju maske, da ih nauče kako se pravilno nose i objasne im zašto treba da ih nose, da se roditelji i babe i dede i svi odrasli vakcinišu, i da se djeca vakcinišu kada kovid vakcine budu odobrene za njih. Dijete pod maskom je mnogo bolje rješenje nego dijete pod ventilatorom”, kaže naučnica Backović.

Ovaj talas epidemije delta sojem koronavirusa je takav da djeca postaju kategorija koja zahtijeva veću zaštitu nego što je to bio slučaj do sada, poručuje Backović.

Dodaje da, za razliku od odraslih, djeca nijesu mogla da se vakcinišu i većina djece koja su prebolovala kovid u prošlim talasima više nemaju jaku prirodnu odbranu koja počinje da jenjava poslije oko šest mjeseci, kako istraživanja pokazuju. Objašnjava da se delta soj širi brže i lakše nego prethodni, jer inficirane osobe (većinom nevakcinisane, ali i jedan broj vakcinisanih) proizvode količine virusa 1.000 više nego prethodni sojevi, tako da mjere zaštite koje su ranije bile dovoljne više nijesu.

“Virus se takođe širi oko dva dana prije pojava simptoma, tako da djeca i osobe koje se osjećaju dobro mogu da inficiraju druge prije nego što su svjesni da su bolesni. Sa početkom škole to znači da će biti više pedijatrijskih slučajeva kovida, i više pedijatrijskih hospitalizacija, kao što se već dešava u Americi, gdje se pedijatri masovno oglasavaju sa upozorenjima i pozivima da se mjere prevencije širenja virusa primjenjuju sistematično u svim školama”, rekla je ona.

Te mjere podrazumijevaju obavezno nošenje maski za djecu stariju od šest godina, sistematično testiranje djece jednom do dva puta nedjeljno koje se radi na uzorcima pljuvačke da se djeca ne bi izlagala neprijatnom brisu iz nosa, kontrola kvaliteta vazduha uz pomoć detektora ugljen-dioksida koji je indikator zagušenosti vazduha, i primjene prečišćivača vazduha i redovnog otvaranja prozora i provjetravanja učionica.

Istraživanja su, ističe Backović, urađena i pokazala su nedvosmisleno da su maske efektivan način suzbijanja prenosa SARS-CoV2 virusa i drugih respiratornih virusa, zbog čega, na primjer, prošle zimske sezone u zemljama koje su imale mandate maski u školama kao što je Francuska, skoro da nije bilo slučajeva gripe kod djece.

“Pored toga, takođe je pokazano da maske ne ometaju disanje i ne smanjuju količinu vazduha koja djeci i odraslima treba”, ističe Backović.

Iz svog roditeljskog iskustva kaže da su njena djeca, oboje su mlađi od 12 godina i ne mogu još da se vakcinišu, čitavu prošlu školsku godinu proveli sa maskama bez ikakvih posljedica za fizičko ili mentalno zdravlje. Kaže da su čitavu školsku godinu proveli u učionici sa učiteljima i svojim vršnjacima. Bilo je, navodi ona, slučajeva korone u njihovim odjeljenjima, ali se ni jednog puta nije desilo da se prenijelo na drugu djecu i odjeljenja su nastavila normalno da rade.

“Ove godine će situacija biti komplikovanija i u Francuskoj su u školama maske i dalje obavezne, ali će se pojedinačna odjeljenja zatvarati poslije prvog potvrđenog slučaja kovida i prelaziti na onlajn nastavu. Uspostavljena su četiri stepena pripravnosti i školska godina će početi sa stepenom dva, koji podrazumijeva da su sva djeca u školi i da se časovi odvijaju normalno. Čak i u stepenu četiri pripravnosti, djeci u osnovnim školama će biti omogućeno da budu u školi ako nema pozitivnih slučajeva u razredu, a starijima se obezbjeđuje nastava u školi svakog drugog dana. Časovi se ne skraćuju, program ostaje isti, i djeca nijesu penalizovana za novi talas epidemije koji je Evropu zahvatio zato što su se mjere opustile prije vremena”, rekla je Backović.

Ministarstvo kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić prošle sedmice saopštilo je da će nastava od 1. septembra da bude organizovana na način da će časovi trajati 45 minuta, a maske će biti obavezne. Ubrzo su odstupili od preporuke da će maske biti obavezne i uslijedio je niz kontradiktornih izjava, a nakon što su pojedini roditelji negodovali i zaprijetili da će organizovati proteste.

Špadijer: Institut insistirao, ali većina odlučila drugačije

Profesor Petar Špadijer iz Prosvjetne zajednice Crne Gore, koji je bio juče na sastanku radne grupe, kaže da su ove mjere, u ovom trenutku, optimalno rješenje. Bilo je, ističe on, puno zainteresovanih strana koje su bile dio radne grupe – Udruženje roditelji, roditelji djece sa posebnim potrebama, predstavnici sindikata, Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, učenici iz Savjeta srednjoškolaca… Špadijer kaže da će uvijek biti onih koji neće biti zadovoljni, koji smatraju da bi moglo nešto biti bolje, ali to bi onda bilo nauštrb nekog drugog.

“Ovo je najviše što se moglo napraviti u ovom trenutku”, rekao je on.

Časovi u trajanju od pola sata su, prema njegovim riječima, malo za idealnu nastavu, ali u ovakvoj situaciji je puno bolje nego da se dijele djeca u dvije grupe, da se radi onlajn i u učionici, da nastavnici rade u duplim smjenama, a na kraju da taj rad ne bude plaćen.

“Svi časovi tokom dana biće pola sata, pa će se tako donekle smanjiti mogućnost prenosa virusa”, naveo je profesor.

Komentarišući što nošenje maske neće biti obavezno, Špadijer kaže da u Prosvjetnoj zajednici imaju različita gledanja na tu mjeru, a njegov stav je da – apsolutno maske treba da budu obavezne.

“Smatram da su maske najjednostavniji, najjeftiniji, a najbolji način zaštite. Jasno je da su djeci neugodne, ali na kraju možda je zgodno da se od malih nogu uče odgovornosti za druge”, rekao je on.

Istakao je da djeca najlakše podnose virus, navodeći da u učionici rade i stariji ljudi sa kompromitovanim imunim sistemom, a u porodicama djece i zaposlenih takođe ima takvih članova i o njima se moralo brinuti.

“To nije najsrećnije rješenje. Puno opreznije se moglo odraditi. Institut za javno zdravlje je insistirao na stavu da se nose maske, neka većina je odnijela tu prevagu”, zaključuje profesor Špadijer za Pobjedu.