Iako je u Njemačkoj samo 5,3 posto nezaposlenih to ne znači da siromaštvo i ondje ne uzima svoj mah jer, uprkos poslu, neki ne žive normalno, pa se pitanje najniže plate nametnulo kao jedno od zvučnijih u njemačkoj predizbornoj kampanji.
Iza zgrade berlinskog kolodvora ZOO žive beskućnici, ovisnici, ali i jednostavno siromašni ljudi, njih otprilike 600 koji svaki dan staju u isti red i čekaju da se otvore vrata prihvatilišta.
U tom prihvatilištu volonteri se brinu o njihovoj higijeni, a tu mogu dobiti nešto odjeće, obuće i ono najbitnije – hranu.
Među njima je i Michael Graz, jedan od onih koji ne mogu preživjeti mjesec s penzijom koju primaju.
„Vidite kakvi su ljudi tamo vani, kakve su to sudbine. To za ovu politiku... i za ovu Njemačku, nije normalno. I sam mislim, a meni je 60 godina, da će situacija postati još gora“, tvrdi Graz.
Rastući procjep bogatih i siromašnih
Prema procjeni voditelja prihvatilišta Bahnhofsmission, Dietera Puhla svaka četvrta osoba koja dođe tamo ima sličnu priču.
„Imam goste iz Engleske, goste iz Danske, ali dolazi sve više i više ljudi iz Istočne Evrope – iz Poljske, Slovenije, Srbije, Hrvatske. Dakle, ljudi kojima ne ide dobro u njihovim domovinama, koji se nadaju da će im u Berlinu biti bolje. U većini slučajeva ostaju razočarani“, kaže Puhl.
S druge strane grada nalazi se elitna četvrt, a iz trgovina se iznose vrećice s dizajnerskim potpisima.
„Upravo o rastućem rascjepu između bogatih i siromašnih, vodi se najveća predizborna rasprava. Iz lijevog centra oštro kritikuju njemačku kancelarku Merkel, koja ide po treći mandat, optužujući je za produbljivanje ovog jaza pod njenim vodstvom".
Njemačka nema definisanu minimalnu platu
Centar u kojem recikliraju hranu vodi Sabine Werth, a tamo sve ono što supermarketi, pekare i ostali bacaju, njihovi volonteri uzmu, očiste i besplatno podijele onima kojima je najpotrebnije.
„Imamo ljude koji su stvarno stvarno bogati, i mnogo onih koji zaista nemaju ništa. To je velik problem. Političarima je stalo samo zato što nam dolaze izbori, ali s druge strane po tom pitanju zapravo ne čine ništa“, upozorava Sabine Werth.
Osim svega toga, aktivistica protiv siromaštva Carola Schmidt ukazuje i na činjenicu da Njemačka nema definisanu ni minimalnu platu.
„Kada ljudi odu u penziju, neće primati dovoljno novaca ni za život. Dakle, siromašni su duplo: siromašni su u trenutku dok imaju posao jer primaju preniske satnice i siromašni će biti kad budu stariji i uopšte ne budu više mogli raditi“, kaže Carola Schmidt.
Na kraju, još dodaje kako je Njemačkoj potreban bolji sistem za samohrane roditelje, odnosno poseban model čuvanja djece kako bi majke mogle raditi, ali i uvesti više porezne stope za najbogatije.
(AlJazeera)
