"Ja čak mislim da bi posije dobrog brojanja svih efekata to moglo biti i više, jer su bile neopisive gužve ovog ljeta. Tome je doprinijelo više faktora, prije svega što su se gosti iz regiona Srbije, BIH, Sjeverne Makedonije, zbog kovida odlučili za odmor u Crnoj Gori. U principu, prihodi nijesu iznenađenje”, prokomentarisao je Drecun.

Sa takvim prihodima od turizma moglo bi se, smatra Drecun, izbjeći novo zaduživanje u ovoj godini, ali i rebalans budžeta.

"Međutim, u ovih mjesec ćemo vidjeti kakve će biti posljedice političke krize po epidemiološku situaciju, da li će nam trebati više novca za zdravstvenu zaštitu, zbog masovnih okupljanja minulih dana. Druga stvar je da se izbjegne rebalans, a na putu smo da ga ne bude, ako se nastavi sa racionalnom budžetskom potrošnjom u naredna četiri mjeseca”, poručio je ekonomski analitičar.

Minulih mjeseci rastu cijene osnovnih životnih namirnica, te goriva, što je direktna posljedica povećanja inflacije, a Monstat je objavio da iznosi tri odsto.

Drecun kaže da Vlada administrativnim mjerama može držati pod kontrolom osnovne životne namirnice.

Međutim, ukazuje da je kod nas problem visok spoljno-trgovinski deficit jer od tri milijarde eura razmjene 80 odsto čini uvoz. 

"Ovakvom politikom Crna Gora radi protiv sebe, jer ima resurse koje ne koristi. Ne koristimo hidropotencijal koji imamo, ne obrađujemo plodno zemljište. Takođe, ni infrastrukturu, tako da smatram da ćemo završetkom prve dionice imati efekte veće od procijenjenih”, konstatovao je Drecun.

U komentaru na inicijativu da se minimalna zarada poveć na 300 eura, kaže da bi to bio direktan udar na privatni sektor. 

"Rješenje je povećanje minimalca na 500 ili 600 eura, ali uz smanjenje opterećenja-poreza i doprinosa na zarade. Tako bi bio postignut psihološki efekat i ne bismo imali cijenu rada kao potcjenjivačku kategoriju”, ocijenio je analitičar.

Drecun zaključuje da će ove godine biti ostvaren ekonomski rast. Ne precizira koliki, ali naglašava da će biti potrebno pet godina da se ostvari dostignuti u 2019-toj i to sa prosječnim rastom od pet ili šest odsto godišnje.