Prema projekcijama zasnovanim na konačnim izbornim rezultatima, 33 od 63 mjesta u parlamentu osvojile su žene, izvještava Bi bi si.

To bi značilo povećanje od devet mandata u odnosu na prošle izbore 2017. godine. Nijedna druga evropska država nije prešla prag od 50 odsto žena-poslanica, a Švedska je najbliža sa 47 odsto, pokazuju podaci Interparlamentarne unije.

Zanimljivo je da, za razliku od nekih drugih zemalja, Island nema zakonske kvote za zastupljenost žena u parlamentu, iako neke stranke zahtevaju da minimalni broj kandidata budu žene.

Ova ostrvska zemlja se dugo smatra liderom u oblasti rodne ravnopravnosti i dvanaest godina je rangirana kao rodna ravnopravna nacija u svetu u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma objavljenom u martu.

Nudi isto roditeljsko odsustvo i muškarcima i ženama, a prvi zakon o jednakim platama za muškarce i žene datira iz 1961. godine. To je takođe bila prva država u svijetu koja je izabrala predsjednicu 1980. godine.

Samo pet drugih zemalja trenutno ima više od 50 odsto zastupljenosti žena u parlamentu: Ruanda, Kuba, Nikaragva, Mekicole i Ujedinjeni Arapski Emirati. Bi bi si podsjeća da žene čine samo 34,2 odsto članova Donjeg doma Ujedinjenog Kraljevstva i samo 27,6 odsto Predstavničkog doma u SAD.

Na izborima na Islandu je došlo do povećanja većine aktuelne koalicione vlade predvođene premijerkom Katrin Jakobsdottir. Međutim, izgleda da će njena stranka, Ljevičarski zeleni pokret, izgubiti nekoliko mandata, dok su njeni desničarski partneri dobili pet poslanika, što dovodi u sumnju njenu budućnost na mjestu premijera.