Drecun je rekao kako vjeruje da ministar finansija Milojko Spajić zna što radi.

"Prilično sam siguran da ovako radikalan set mjera nije predložen bez podrške određenih međunarodnih krugova, koji bi mu u slučaju poteškoća pružili logističku podršku“, rekao je Drecun agenciji Mina-business.

On je podsjetio da je ministar Spajić kazao da će država iz drugih prihoda u potpunosti finansirati sve troškove zdravstvenih institucija, ali ne iz doprinosa zaposlenih, dok će ostale prihode nadoknaditi kroz uvođenje progresivne poreske stope na zaradu i na dobit, porez na podizanje novca u gotovini, već najavljeno povećanje akciza na cigarete, alkohol i slatkiše, smanjenje sive ekonomije i bolju poresku disciplinu.

Drecun je, odgovarajući na pitanje u kojoj je mjeri moguće sprovesti takav plan i koliko je to izvodljivo u Crnoj Gori, imajući u vidu aktuelnu političku situaciju, rekao da je suštinski problem da li postoji politička podrška za sprovođenje ovih mjera.

"Reakcije političkih subjekata, a rekao bih i dobrog dijela struke, su negativne", naveo je Drecun.

On je saopštio da je Spajić mlad čovjek, koji nije imao ozbiljnijeg političkog dodira sa Crnom Gorom, nakon završetka srednje škole.

"Saopštiti ovako radikalne, a rekao bih i kapitalno revolucionarne mjere, a ne biti siguran u njihovu realnost ravno je političkom samoubistvu", smatra Drecun.

Prema njegovim riječima, ako jedan mlad i ambiciozan političar obeća narodu mjere koje dobrano podižu standard značajnih socijalnih grupa, a ne ispuni to obećanje, rizikuje da svoju karijeru okonča na jedan vrlo bizaran način.

Ako, pak, uspije u tome, onda će sa ogromnim političkim kapitalom ući u dalje političke borbe.

Prema njegovim riječima, novi poreski zahvati su mogući produbljivanjem osnovice, kao i njenim širenjem.

Pod dubljim poreskim zahvatima smatra uvođenje već postojeće sive ekonomije u legalne finansijske tokove, dok pod proširenjem poreske osnovice smatra održivi dugoročni rast BDP-a. Promjena fiskalnog sistema ogleda se u eliminaciji doprinosa za zdravstveno osiguranje.

On je rekao da je u više navrata predlagao povećanje minimalne zarade na nivo do 500 eura. uz istovremeno snižavanje fiskalnih opterećenja na zarade.

"Evo upravo imamo najavu takve mjere, koja će povećati agregatnu tražnju i investicije, a time i ekonomiju gurati u rast. Smatram da je za realizaciju najavljenog povećanja minimalne zarade i prosječne zarade na 700 eura, koja je danas oko 530 eura, dovoljno istrajati na jačanju poreske discipline, racionalizaciji javne potrošnje, naročito u zdravstvu, gdje postoji ogroman prostor za uštede“, saopštio je Drecun.

On je naveo da sa povećanjem akciza treba biti oprezan, jer ta mjera po pravilu vodi rastu crnog tržišta, što je bio slučaj 2018. godine, sa akcizama na duvanske proizvode.

Na pitanje da li se može očekivati rast plata, pogotovo u privatnom sektoru, Drecun je odgovorio da misli da je jako važno da se efekat eliminacije doprinosa za zdravstvo ne prelije u džepove poslodavaca, tako da bi trebalo da dođe do rasta u privatnom sektoru.

"Ukoliko država, djelovanjem Poreske uprave, to obezbijedi onda će doći do povećanja zarada u privatnom sektoru“, rekao je Drecun.

Prema njegovim riječima, rast zarada u javnom sektoru je najavljen već, tako da smatra da će do tog rasta doći, ukoliko bude postojala politička volja da se podrži set propisa koji to regulišu.

Drecun je, odgovarajući na pitanje kako gleda na predlog da se ukinu doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade i kakav će to uticaj imati na zdravstveni sistem, kazao da je to hrabar i revolucionarni potez.