To su, u intervjuu za PR Centar, ocijenili eksperti iz oblasti digitalizacije koji su učestvovali u ranijim DSWB koji su održani u Skoplju, Beogradu i Tirani, a domaćin ovogodišnjeg događaja je od 11. do 13. oktobra Podgorica. 

Predstavnica Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Ružica Mišković, koja je ambasadorka ovogodišnjeg DSWB za Crnu Goru, kazala je da joj ta titula predstavlja zadovljstvo, naročito jer je Crna Gora ove godine domaćin tog događaja. 

"DSWB je najveći skup u regionu, koji okuplja zvaničnike na visokom nivou iz vlada ekonomija Zapadnog Balkana, predstavnike Evropske komisije, Regionalnog savjeta za saradnju, akademske zajednice, međunarodnih institucija, civilnog sektora kao i sve druge pojedince koji svojim ekspertskim iskustvom i željom da budu dio ovog velikog skupa su tu da nam prenesu šta je to što smo do sada realizovali na putu digitalne transformacije, a šta nas tek čeka kroz ispunjavanje novih ciljeva koje treba definisati Digitalnim samitom“, rekla je Mišković. 

Podsjetila je da je prošlogodišnji DSWB održan u Tirani zbog epidemiološke situacije u hibridnom formatu, navodeći da će u istom formatu biti održan i ove godine, „vjerujem ništa manje uspješno nego što su bila prva dva velika održana samita u Skoplju i Beogradu“. 

"Na prethodno održanim samitima imali smo priliku čuti zanimljiva rješenja na različite teme. Ono što bih istakla ovom prilikom su sporazumi i memorandumi koji su potpisani. Posebno bih izdvojila Sporazum o snižavanju cijena rominga koji je stupio na snagu 1. jula ove godine, a koji je omogućio svim građanima Zapadnog Balkana da unutar regiona, boraveći van granica svoje države, koriste pogodnosti koje im nudi roming bez dodatne naplate koja je bila do sada“, rekla je Mišković.

Ona je kazala da su teme ovogodišnjeg DSWB, digitalne vještine i kompetencije, digitalna ekonomija, digitalna infrastruktura i bezbjednost, a da joj je tema digitalnih vještina posebno zanimljiva. 

"Tu vidimo naše mlade kao buduće lidere u oblasti digitalizacije. Misija nam je da oni budu novi digitalni ambasadori i da kao što naša poruka kaže razmišljaju i osjećaju digitalno“, istakla je Mišković. 

Ona je poručila svim zainteresovanim da se prijave za učešće u jednom od najznačajnih regionalnih događaja u oblasti digitalizacije do 11. oktobra. 

"Do sada imamo više od 300 registrovanih učesnika, očekujemo da se ovaj broj udvostruči i utrostruči. Uvjerena sam da ćemo 13. oktobra biti u prilici da kažemo da smo imali jedan uspješan digitalni samit, i zato vam svima šaljem veliki pozdrav iz Podgorice da porukom Budućnost je već ovdje“, poručila je Mišković. 

Državna sekretarka Ministarstva za informaciono društvo i administraciju Sjeverne Makedonije, Elena Mancheva, koja je ambasadorka DSWB za tu zemlju, kazala je da za nju taj događaj predstavlja upravo ono što imenica „summit“ znači na engleskom - najviša, najuspješnija ili najvažnija tačka u nečemu, mjesto za okupljanje, razgovor, konsultacije, dijalog, diskusiju i pregovore. 

"Upravo u tome leži značaj učestvovanja u DSWB - prilika koja nam pruža da sarađujemo, diskutujemo, razmjenjujemo vrijedna iskustva i učimo jedni od drugih, kako bismo bili bolji u budućnosti. DSWB nas tjera da zaista razumijemo značenje i osjetimo moć zajednice“, smatra Mancheva. 

Ocijenila je da je Digitalni samit, kao dio Berlinskog procesa, doprinio da se ubrza proces digitalizacije i razvoja ekonomija u regionu, „a za nas je bio važno sredstvo u ubrzavanju promjena u tim oblastima“.

"Samit je našem regionu dao ogromnu moć da ubrzamo digitalnu transformaciju, da se takmičimo jedni protiv drugih, ali i da pružimo ruku kada i gdje je to potrebno. To nam je dalo novu energiju, nagon da dostignemo nove visine i pružilo nam priliku da se međusobno podržavamo i da shvatimo da smo zajedno zaista jači. To nam je svima obezbjedilo osjećaj pripadnosti“, rekla je Mancheva.

Na pitanje koja tema ovogodišnjeg DSWB je za nju posebno važna, Mancheva je kazala da je mnogo zanimljivih i raznolikih tema koje pokrivaju različite važne segmente i da je teško izabrati samo jednu. 

"Svaka tema je značajna sama po sebi, a dok sam gledao agendu ovvogodišnjeg DSWB shvatila sam da se jednostavno ne može izabrati jedna tema - sve su podjednako važne za naš region. Ono što mogu reći je da se radujem što ću prisustvovati sesijama planiranim za svaku temu. Ovo pitanje za mene je kao da birate između baklave, kolača i čokolade – svi su različiti, ali ipak ukusni. A da moram da biram, sve bih ih izabrala, odmah“, zaključila je Mancheva. 

Rukovodilac Odjeljenja za ICT i direktor KODE projekta u Ministarstvu ekonomije Kosova, Agim Kukaj, koji je ambasador DSWB za tu zemlju, rekao je da je učešće u tom događaju jedinstvena prilika za sektor digitalne inkluzije Zapadnog Balkana da predstavi dostignuća i razmjeni ideje sa kreatorima politike na regionalnom i nacionalnom nivou, kao i nivou EU. 

"Vlade, Evropska komisija, RCC, akademici, mladi ljudi, treneri digitalnih vještina i privatne kompanije među ostalim zainteresovanim stranama okupljaju se kako bi predstavili i postavili jake temelje za buduću korporaciju“, kazao je Kukaj. 

Govoreći o rezultatima prethodno održanih samita, kazao je da je do sad potpuno operacionalizovan sporazum o regionalnom romingu, a da su na dobrom pravcu da se sprovedu veoma važne inicijative o elektronskoj identifikaciji, interoperabilnosti i slobodnom protoku podataka, ocijenjujući da sve to predstavlja dobar signal snažne regionalne saradnje i integracije Zapadnog Balkana. 

"Ove i druge inicijative koje dolaze, doprinose poboljšanoj komunikaciji među građanima, digitalnoj transformaciji čitavog regiona i razvoju modernih društava“, ocijenio je Kukaj.

 Smatra da su teme ukrštanja AI i 5G i kako će ti trendovi uticati na Zapadni Balkan, Digitalne vještine za pametan i inkluzivan rast, Saradnja za digitalno zdravlje u eri nakon COVID-a neke od najvažnijih tema ovogodišnjeg DSWB.. 

"Kao region, postoji mnogo napora ne samo da se uhvati korak sa tim trendovima, već i da se doprinese konkretnim idejama i bude vrijedan dio šire globalne zajednice. Zapadni Balkan je relativno mali region, međutim postoji mnogo komparativnih prednosti za razvoj digitalnih tehnologija i izgradnju ICT sektora kao vertikalne ekonomije. Ovo je jedinstvena prilika za čitav region, ne samo za razvoj naše ekonomije, već i za modernizaciju naših društava“, zaključio je Kukaj. 

Stručni savjetnik za informacijsko društvo u Miistarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Damir Prlja, koji je ovogodišnji ambasador DSWB za tu zemlju, kazao je da s obzirom na ranije veliko iskustvo, može govoriti i o uspostavljanju i održavanju Digitalnog samita WB6, koji se, kako je istakao, rodio kao snažna ideja za održavanje najvećeg i najvažnijeg ICT događaja u regionu Zapadnog Balkana.

"Iskustva sa ranije održanih Digitalnih samita su prekrasna, naročito ako se uzme u obzir da je svaki dosadašnji samit bio uspješan, uz okupljanje velikog broja eminentnih stručnjaka ispred vodećih svjetskih kompanija, vendora, velikog broja institucija Europske unije, kao i nadležnih institucija ispred ekonomija Zapadnog Balkana“, rekao je Prlja. 

Prema njegovim riječima, svaki Samit se održao i sa mnoštvom interesantnih stručnih panel diskusija, kroz koje su se mogle čuti mnoge zanimljive i inovativne teme, činjenice i saznanja. 

"Svakako, jedna od ključnih činjenica održavanja Digitalnog samita jeste i okupljanje mladih ljudi, studenata, pokretača StartUp biznisa, stručnjaka i naučnika, koji kroz svoje učešće na Digitalnom samitu imaju veliku šansu za svoju promociju, razmjenu iskustava, plasiranje svojih ideja i usluga, kao i usvajanje novih znanja od iskusnijih kolega, što je jako bitno, posebno ako uzmemo u obzir da je velika stopa odlaska mladih, obrazovanih i stručnih ljudi i kadrova, pa je njihovo zadržavanje od izuzetnog značaja“, istakao je Prlja.

Kazao je da je pandemija COVID-19 učinila svoje, navodeći da se ovaj vrlo važni događaj i ove godine odvija u hibridnom formatu, „te nažalost, EXPO sajamski dio niti ove godine neće biti upriličen“. 

"To svakako nije razlog da ovogodišnji sajam ne bude vrlo uspiješan kao i dosadašnji, sa velikim brojem kvalitetnih panel diskusija i tema, za koje je zaista teško reći koja je važnija i kvalitetnija, da li da je to oblast Cybersecurity, Digital Skills, Infrastrukture i Broadbanda, ili pak Digitalne ekonomije i informacionog društva, jer zasigurno sve oblasti u istoj mjeri doprinose zajedničkom ekonomskom napretku, tehnološkom razvoju i digitalnoj transformaciji kao jednoj cjelini, te razvoju ekonomskog prostora Zapadnog Balkana, što skupa ubrzava ispunjavanje evropskih standarda i konvergenciju ka EU“, zaključio je Prlja.

Direktorica Uprave za politike i strategije razvoja telekomunikacija i pošte u Ministarstvu infrastrukture i energetike Albanije, Irena Maloli, koja je ambasadorka DSWB za tu državu, kazala je da je taj događaj važan za region. 

"Od prvog Digitalnog samita Zapadnog Balkana održanog 2018. godine, svake godine Digitalni samit je platforma na kojoj svi akteri, političari na visokom nivou, poslovna zajednica, akademska zajednica, nevladine organizacije, međunarodne organizacije zajedno razgovaraju o digitalnoj transformaciji“, kazala je Maloli. 

Ocijenila je da je učešće na ovom događaju dobra prilika za učenje iz regionalnih i najboljih praksi EU, za razmjenu znanja o najnovijim tehnološkim dostignućima, kao i za preuzimanje ključnih poruka za budući razvoj.

Maloli je kazala da se teme u okviru Digitalne agende ili digitalne transformacije iz godine u godinu se šire, navodeći da su na dnevnom redu DSWB - a ove godine brojne zanimljive teme.

"S obzirom na svaki dan sa kojim se suočavamo sa novim izazovima zbog brzih promjena tehnologije, mislim da su neke od najvažnijih tema „Digitalne vještine za digitalnu transformaciju, kao i digitalna ekonomija“, zaključila je Maloli.  

Pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija u Vladi Srbije, Milan Dobrijević, koji je ambasador DSWB za tu državu, kazao je da su svi digitalni samiti do sada okupili veliki broj ključnih stejkholdera iz regiona Zapadnog Balkana, ocijenjujući da je sama razmjena iskustava u realizaciji projekata i inicijativa značajno doprinijela digitalizaciji regiona i digitalnog transformaciji. 

"Dodatno, imamo i veliki broj inicijativa pokrenutih od strane institucija nadležnih za digital kao i projekata koje realizuju međunarodne organizacije i nevladin sektor. Takođe, privreda se sve više integriše i sarađuje, a saradnja dovodi i do efikasnijeg otklanjanja legislativnih i administrativnih barijera za dalji ubrzani razvoj. Imajući sve ovo u vidu, digitalni samiti nesumnjivo ubrzavaju I olakšavaju  digitalnu tranformaciju I podstiču razvoj ekonomija u regionu“, rekao je Dobrijević. 

Govoreći o temama ovogodišnjeg DSWB, Dobrijević je kazao da mu je teško izdvojiti jednu ili dvije teme, navodeći da je uspješnu digitalnu transformaciju moguće imati samo ukoliko se na svim važnim temama, a koje su sve pokrivene predstojećim Digitalnim samitom, radi, paralelno. 

"Ipak, iz mog ugla, imajući u vidu demografsku i socijalanu sliku regiona izdvojio bih kao posebno važnu temu dalje unapređenje komunikacione infrastrukture u ruralnim predjelima i posebno načinima na koji će Vlade podstaći operatore da obezbjede servise nove generacije i u oblastima u kojima nemaju ekonomski interes za investiranje u modernu mrežu koja je neophodna“, rekao je Dobrijević. 

Ocijenio je da je tema unaprjeđenja digitalnih vještina i digitalne pismenosti izuzetno važna. navodeći da Vlade moraju uložiti velike napore kako bi programima obučavanja odgovorili na zahtjeve digitalizacije i potrebe, posebno nekih kategorija stanovništva.

Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).