Datum održavanja sjednice koju je vodio predsjednik Odbora Nikola Kovačević poklopio se sa danom obilježavanja 39 godina postojanja Termoelektrane Pljevlja.

Sekretar Odbora Ranko Vukmirović kazao je da energetska tranzicija predstavlja prelaz iz sistema u kome se za proizvodnju energije dominantno koriste fosilna goriva u sistem koji je zasnovan na korišćenju obnovljivih izvora energije. Evropska unija je, navodi on, u cilju sprovođenja energetske tranzicije i ublažavanja efekta klimatskih promjena, razvila kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu energetsku i klimatsku politiku. Energetska tranzicija zahtjeva iskrenost i mora uključivati sve zaintersovane strane – vladu, preduzeća, nevladine organizacije, kao i radnike. Zemlje EU usvojile su regulativu o Fondu za pravednu tranziciju (JTF) 7. juna.Vrijednost fonda je 17,5 milijardi eura.

"Ovom fondu Crna Gora nema pristup a sam naziv “pravedan” je diskutabilan. Jeli pravedno da Crna Gora zaboravi na 200 miliona tona dokazanih rezervi uglja plevaljskog i beranskog bazena . Po aktuelnoj cjeni od 25 eura po toni to je 5 milijardi eura. Prema površini Crne Gore ovo bi bila najveća žrtva “pravedne tranzicije” u cjeloj Evropi", rekao je Vukmirović.

Prema njegovim riječima, vjetroparkovi Njemačke , Engleske , Francuske su bez vjetra. To je razlog koji je naveo Veliku Britaniju da pokrene staru elektranu na ugalj, kako bi podmirila svoje potrebe za električnom energijom.

Sekretar zaključuje da blok od 27 zemalja članica EU klizi u energetsko siromaštvo zbog klimatskih ciljeva, te da cijene električne energije dostižu „neviđene veličine“.

"Ako znamo da je cjena električne energije u Crnoj Gori , zavisno od kategorija, od 43 do 45 eur/MWh postavljam pitanje ko bi želio da gurne državu u energetsku zavisnost sada kada je elektroenergetski nezavisna, kada u spoljnotrgovinskom bilansu prikazuje značajan finansijski rezultat. Svi planirani novi izvori električne energije u sledećih deset godina ne mogu nadomjestiti rad termoelektrane pod pretpostavkom da potrošnja ostane na istom nivou. O kvalitetu te energije i da ne govorim", kazao je Vukmirović.

On se pita priželjkuje li neko da na našim računima bude stavka uvezena električna energija, kao što je to nekada bilo.

"Po cijenama električne energije koje su u Evropi nisam siguran da bi opstao KAP , niti da će iko više pokrenuti željezaru Nikšić. Kada nastane ova situacija onda ćemo da pričamo o “pravednoj” tranziciji ka zelenoj energiji sa svim socijalnim problemima koji će nastati", rekao je sekretar.

Prema riječima izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore Nikole Rovčanina, iako je ovo period kada Crna Gora stremimo ka zelenoj energiji, Termoelektrana Pljevlja danas možda ima najveći značaj u istoriji 39-godišnje proizvodnje, bitno doprinoseći stabilnosti elektroenergetskog sistema.

"Svi društveni akteri treba maksimalno da budu uključeni u temu energetske tranzicije kako bi ona bila pravedno realizovana, a to znači da ni građani, ni privreda ni ekonomija ne osjete negativne efekte tog procesa", kazao je Rovčanin.

Naglašava da je nesporno da Crna Gora ide ukorak sa Evropom i svijetom na ovom polju.

"Čvrsto smo opredijeljeni, kao Elektroprivreda, da u saradnji sa resornim ministarstvom i državnim organima krenemo u u realizaciju niza projekata koji se odnose na zelenu energiju", rekao je on.

Među projektima koji će tome doprinijeti, naveo je Solari 3000+ za domaćinstva i Solari 500+ za privredne subjekte i javne ustanove. Najavio je da će poziv građanima po ovom projektu biti objavljen 1. novembra, te da će ubrzo potpisati ugovor sa Ekofondom koji će subvencionisati 20 odsto investicije građana. Riječ je o projektu od izuzetnog značaja za potrošače, koji će od kupaca postati i proizvođači električne energije i na taj način ostvariti znatne uštede i rasteretiti svoj budžet.

"Pozivamo privrednike da se prijave u okviru projekta Solari 500+ te investiraju kako bi unaprijedili svoje poslovanje ukorak s vremenom, kako bi ono bilo ekonomičnije",riječi su Rovčanina.

Podsjetio je da je Vlada Crne Gore nedavno izdala koncesiju za izgradnju mHE “Otilovići” na istoimenoj vještačkoj akumulaciji u Pljevljima, koja ispunjava sve standarde i zahtjeve u ekonomskom, energetskom i ekološkom pogledu, te naveo i projekat plutajuće solarne elektrane na Slanskom jezeru u Nikšiću, VE “Gvozd”, solarne elektrane na Briskoj gori i Veljem brdu.

"To sve pokazuje naše snažno zalaganje da Crna Gora odlučno korača ka zelenoj energiji. Međutim ukoliko bi se Termoelektrana ugasila morali bismo da uvozimo dnevno struju u vrijednosti od 1 miliona eura. Ona je objekat bez kojeg se ne može i koja proizvodi 60 odsto ukupne električne energije. Da danas imamo sve planirane objekte iz investicija u zelenu energiju njihova godišnja proizvodnja bila bi 1500 GWh dok samo Termoelektrana proizvodi 1450 GWh električne energije. Zato smo od samog starta za to da se realizuje ekološka rekonstrukcija Termoelektrane", rekao je on.

On je dodao da ugovor o ekološkoj rekonstrukciji nije dobar jer ne garantuje efikasnost elektrane, u skladu sa evropskim direktivama, od 31,5 odsto, već od 27 odsto. Zato je, kaže, bilo neophodno da se taj ugovor unaprijedi.

"Naša je želja da ovaj energetski objekat održimo što je duže moguće. Ne možemo u ovom momentu govoriti o opterećenju CO2 kao o nečemu zbog čega treba da gasimo termoelektranu. To je nešto što nas očekuje za 10-15 godina, vidjećemo. To nije materija s kojom se suočava samo Crna Gora već i region i cijeli svijet. Taj problem treba rješavati u saradnji sa svim državama koje su snažno zavisne od uglja, ali i da se snažno zalažemo da što prije realizujemo projekte zelene energije", rekao je on.

Apostrofirao je da je pogrešna percepcija javnosti da je Termoelektrana i Rudnik uglja nešto što se tiče samo Pljevalja. Prema njegovim riječima, to je pitanje od važnosti za cijelu Crnu Goru.

"Mi danas govorimo o pet puta nižim cijenama nego što su na berzi upravo zahvaljujući Termoelektrani i Rudniku uglja. Gašenje elektrane značilo bi gašenje 1.200 radnih mjesta u Pljevljima uz indirektne efekte na mala preduzeća, usluge, trgovinu. Takođe došlo bi do poskupljenja električne energije na nivou države. Bez TE, cijena električne energije bi otišla „u nebo“ u ovom momentu, o tome nemam nikakvu dilemu. Neke od zemalja regiona su već posegnule za povećanjem cijena, a ja sam saopštio i tvrdim da do kraja godine nećemo to činiti, a nadam se ni tokom 2022, uz povoljne hidrološke uslove", rekao je on.

Prilikom ekološke rekonstrukcije Termoelektrane, koja će trajati tri i po godine, ovaj objekat će gotovo sve vrijeme proizvoditi električnu energiju, osim tokom nekoliko mjeseca u koje će biti uključen i remont, najavio je on.

On smatra da EU partrneri treba da imaju razumijevanja da se energetskom tranzicijom ne mogu privreda i građani dovesti u nezavidan položaj, već da se mora naći balans koji će doprinijeti očuvanju stabilnosti energetskog sistema.

Predsjednik OU energetike i rudarstva Nikola Kovačević iskazao je spremnost Privredne komore da na sledećoj sjednici odbora organizuje prezentaciju projekta Solari 500 plus.

Vladimir Durutović, direktor Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost u Ministarstvu kapitalnih investicija, kazao je da su svjesni stavova privrede, struke, NVO po ovom pitanju, ali i EU, kojoj Crna Gora teži. Prema njegovim riječima, predstoji donošenje jednog od najvažnijih dokumenata Nacionalnog energetskog klimatskog plana za 10 godina u okviru kojeg treba dati viđenje razvoja energetike şa osvrtom na uticaj na klimatske promjene.

"Kroz ovaj plan moramo da damo doprinos ispunjavanju ciljeva zadatih u potpisanim sporazumima, a jedan od osnovnih je smanjenje emisije GHG gasova do 2030. godine, sa vizijom da do 2050. godine sve zemlje potpisnice budu energetski neutralne odnosno dekarbonizovane",rekao je Durutović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora neće morati da daje datume gašenja Termoelektrane.

Predstavio je aktivnosti Ministarstva na davanju koncesija za nove energetske objekte, naročito naglašavajući korišćenje potencijala voda Bilećkog jezera.

" Vrlo ćemo aktivno raditi na iskorišćenju kompletnog potencijala obnovljivih izvora energije, prije svega hidropotencijala, vjetra i sunca. Moramo biti mnogo agilniji kao društvo u tom dijelu jer ne želimo da kao društvo tvrdimo da je termoelektrana jedini spas. Ona jeste najveći proizvođač električne energije u Crnoj Gori i nema govora o njenom zatvaranju dok ne obezbjedimo stabilnost energetskog sistema. Nećemo sjedeti skrštenih ruku jer ćemo preuzete obaveze morati da ispunimo", rekao je Durutović.

Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Dušan Janjušević  ističe da je Termoelektrana jedini stabilan izvor električne energije i tako će biti i dalje.

"Jedini način da obezbijedimo energetsku stabilnost (bez TE) je da pronađemo gas, a sve ostalo o čemu govorimo našu državu dovodi u ozbiljnu zavisnost",smatra Janjušević.

Prema njegovim riječima, svakako treba proizvoditi iz obnovljivih izvora energije i tako jačati izvozne potencijale, ali se rad TE i Rudnik uglja ne smije dovesti u pitanje.

"Ako ugasimo Termolektranu na mjestu postojećeg kopa ostaće velika rupa koja će napraviti neuporedivo više ekoloških problema nego što ih TE proizvodi", naveo je on, dodajući da nema novca za njenu sanaciju.

Martin Ćalasan iz Crnogorskog komiteta Međunarodnog savjeta za velike električne mreže – CIGRE, kazao je da jasna vizija budućnosti proizvodnje električne energije predstavlja osnovni preduslov optimalnog razvoja cjelokupnog elektroenergetskog sektora i ekonomije Crne Gore, posebno uvažavajući resurse koje obezbjeđuje geografski položaj Crne Gore i njena prirodna bogatstva.

On je iznio zaključke sa njihovog skupa Energetika Crne Gore – sadašnjost i budućnost, u kojima se navodi da Crna Gora nastavlja da bude posvećena energetskoj tranziciji, neugrožavajući svoju energetsku nezavisnost i socio-ekonomski aspekt.

U najavi je sveobiman investicioni ciklus u čijem su fokusu veliki obnovljivi izvori energije (OIE), ali i ulaganja u modernizaciju postojećih konvencionalnih izvora. EPCG, kao najvažniji privredni subjekt na polju elektroenergetike Crne Gore, u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU, kao prioritet u narednom periodu predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije i kontinuirano povećanje učešća OIE u ukupnoj proizvodnji. Kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori, puna valorizacija hidroenergetskog potencijala, uz uvažavanje smjernica u pogledu zaštite životne sredine, će doprinijeti integraciji novih obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih i vjetroelektrana. Štaviše, hidro-akumulacije mogu da imaju višestruku ulogu u energetsko-ekonomskom razvoju. Sprovođenje složenog procesa energetske tranzicije, kako u zemljama regiona tako i u Crnoj Gori, zahtijeva sagledavanje višestrukih izazova i prevazilaženje mnogobrojnih barijera kao što su kompikovane administrativne procedure ishodovanja dozvola, tehnička ograničenja mreža sa aspekta priključenja OIE, ekološko-socijalni aspekt regiona, unapređenja tržišta električne energije, i svakako možda i najvažnije, pozitivan pristup međunarodnih finansijskih institucija novim projektima. Novi izvori energije moraju biti tržišno orijentisani, pa je potrebno nastaviti sa intezivnim radom na razvoju organizovanog, likvidnog i povezanog tržišta električne energije.

Prilikom definisanja strateških pravaca razvoja energetike Crne Gore, posebno je važno imati na umu proizvodni miks, uvažavajući uticaj pojedinačnih vrsta obnovljivih izvora energije (OIE) na pouzdanost sistema i parametre dinamičke stabilnosti.

"Mrežni sistemi ne smiju i neće biti usko grlo energetske tranzicije ka potpunoj dekarbonizaciji sektora. Međutim, prethodno podrazumijeva značajne investicije u cilju prilagođenja prenosnog i distributivnog sistema novim potrebama", navodi se u zaključcima.

Darko Krivokapić, iz EPCG i CIGRE, još jednom je ukazao na važnost TE Pljevlja za stabilnost energetskog sistema.

"Kada ne bi bilo Termoelektrane morali bismo uvoziti 1500 GWH električne energije na godišnjem nivou, a vrijendost toga uvoza po današnjim cijenama iznosio bi 200 miliona eura. Ukoliko bi svi pogoni zelene energije koje planiramo bili danas aktivni, mi bismo tek 2030. godine njima dosegli potrošnju Crne Gore. Sa druge strane, ukoliko bismo imali ekološku rekonstrukciju Termoelektrane, uz realizaciju navedenih projekata zelene energije, došli bismo u situaciju da imamo višak energije od 1.000 GWh", rekao je Krivokapić.

Dušan Vućić, Crnogorski operator tržišta električne energije, govorio je o razvoju i potencijalima obnovljivih izvora u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, u oblasti energetike se dešavaju krupne promjene: primjetan je pad troškova proizvodnje električne energije iz OIE, cijena dozvole za emisiju CO2 je u porastu, pa samim tim i troškovi proizvodnje iz uglja, a tu su i klimatske promjene, novi ciljevi koje zadaje EU, te rast cijena struje. te uvođenje aukcija i premija umjesto feed-in-tarife.

Ljubo Knežević govorio o uticaju energetske tranzicije na sistem prenosa električne energije.

"Energetska tranzicija podrazumijeva ozbiljnu rekompoziciju energetskog sistema. Velike investicije u prenosnu i distributivnu mrežu se podrazumijevaju jer energetika ne smije biti usko grlo razvoja društva te prenosna i distrbutivna mreža ne smiju biti usko grlo razvoja energetike. Jasan dugoročni cilj i konzistentan akcioni plan (NECP) su neophodni", zaključio je Knežević.