Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, kazala je da je po podacima „danas nešto manje od trećine onih koji cijene da Crna Gora ide u veoma dobrom ili dobrom pravcu, dok je to prošle godine bilo nešto više od trećine. U ukupnom zbiru, porastao je broj onih koji vjeruju da su tekuća kretanja pogrešna, pa ih je tako danas 45.9%, u odnosu na 35.5% od prošle godine.“

Ona je pojasnila da je mlađa populacija natrosječno nezadovoljna, kao i oni koji se izjašnjavaju kao Albanci, Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani i Hrvati, i to je kod tih nacionalnih skupina u najmanjem slučaju oko 60%, dok kod nekih ide i do 75%. Na drugoj strani, nacionalno opredijeljeni Srbi i oni nižeg obrazovnog nivoa su optimističniji da je dobar pravac kretanja društva.

„Građani i političari imaju različite prioriteta i agende, i ta je diskrepanca veoma vidljiva u onom što političari pozicioniraju kao teme nasuprot onom što građani prepoznaju kao probleme. Naime, građani i građanke su ujedinjeni u brizi za pristojan i dostojanstven život, i izuzev pitanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, sve ostale teme naših političari ne vide bitnim, a upravo te najrangiranije teme političara duboko i opasno dijele društvo. Na primjer, građani i građanke kao najprepoznatljivije teme koje naglašavaju političari navode SPC i temeljni ugovor Vlade i SPC (28.2%), zatim identitetska pitanja (koja uključuju i popis – 17.4%), pa borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (16.8%). Na drugoj strani, njima su centralna pitanja -  nezapošljenost (27.1%), borba protiv korupcije (17.7%) i unaprjeđenje životnog standarda (17%), dok ih većinski mnogo manje interesuje priča oko SPC i temeljni ugovor Vlade i SPC, kao i identitetska pitanja“, pojasnila je Uljarević i ocijenila da „takva disproporcija političara ukazuje i na njihovu otuđenost od građana i građanki“.

Jedno od pitanja koje je izazvalo dosta pažnje je uvođenje vjeronauke u crnogorski obrazovni sistem. Građani i građanke su u ozbiljnoj većini protiv (58.9%) te ideje, dok nešto malo više od petine (22.7%) to podržava i malo manje od petine nema stav (18.4%). Natprosječnu podršku uvođenju vjeronauke daju ispitanici preko 65 godina, bez obrazovanja i srpske nacionalnosti, ali i hrvatske manjine. Snažni protivnici su među Crnogorcima, Bošnjacima, Muslimanima i Albancima, kao i među onima koji imaju više ili visoko obrazovanje.

„U posljednjem periodu se dosta govorilo o tome da li imamo na djelu revanšizam ili redovne kadrovske promjene nakon smjene višedecenijske vlasti. Nalazi pokazuju da među građanima i građankama prevladava stav da nova vlast nije ispunila obećanje da neće biti revanšizma prema onima koji ne dijele njihove političke stavove (47.7%), dok je nešto malo više od četvrtine (26.2%) vjeruje da je to to obećanje ispunjeno“, kazala je Uljarević. „Percepcija revanšizma je natprosječno izražena kod mlađe populacije, kao i u drugim starosnim grupama do 44 godine, zatim među onima sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem, kao i nacionalno opredjeljenim Crnogorcima i manjinama (Albanci, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati),“ zaključila je Uljarević.

Čađenović, foto: CGO

Vuk Čađenović, izvršni direktor DAMAR-a, predstavio je nalaze istraživanja u dijelu koji se odnosi na životni standard i uticaj skorašnjih političkih dešavanja. „Ovo istraživanje je pokazalo da 54,5% građana i građanki smatra da mjesečni prihodi domaćinstva nijesu dovoljni da pokriju živote troškove u toku jednog mjeseca, što je blagi porast u odnosu na istraživanje iz oktobra 2020.godine. Međutim, danas 31,8% građana/ki smatra da su prihodi dovoljni, što je osjetan pad u odnosu na prošlogodišnji nalaz kada je to mišljenje imalo 40% ispitanika“, kazao je Čađenović.

Podaci opominju i na osjetno povećanje nezadovoljstva i indiferentnosti u odnosu na percepciju budućnosti u Crnoj Gori. „U odnosu na prošlu godinu, kada je 16,7% ispitanika iskazalo pesimizam, ove godine 32,6% smatra da će biti gore nego prije promjene. Mišljenje da će sve biti isto ima 32,7% građana i građanki, a najvidljivija je promjena kod optimističnih – 23, 4% građana i građanki smatra da nas očekuje bolja budućnost, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada je 44% bilo tog stava“, kazao je Čađenović.

„Kada je riječ o dešavanjima na Cetinju 5. septembra, 42,2% građana i građanki smatra da je Vlada dala prioritet vjerskim pravima jedne vjerske zajednice, a manje od trećine (30,4%) da je našla balans u obezbjeđivanju vjerskih prava i slobode okupljanja. Takođe, manje od trećine smatra da je Vlada po svaku cijenu trebala da omogući ustoličenje mitropolita Joanikija, dok četvrtina cijeni da je trebalo da se zabrani i ustoličenje i protesti, a 23% je stava da je Vlada trebalo da dogovori sa SPC odlaganje ustoličenja dok se tenzije oko toga pitanja ne smanje“, naveo je Čađenović.

Oni koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi su dominantnog stava da je balans uspostavljen, kao i da je po svaku cijenu trebalo obezbijediti ustoličenje, dok su na drugoj strani sve nacionalne manjine (Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Hrvati) i ogromna većina Crnogoraca.

„I u odnosu na odgovornost za eskalacije krize 5. septembra na Cetinju, građani i građanke su podijeljeni, pa tako 22,8% smatra da su za to najodgovorniji Vlada i premijer Zdravko Krivokapić, a 22% smatra da je to predsjednik države. Slijedi mišljenje da su odgovorni ekstremisti sa obje strane ( 14,5%), dok 18,6% nema mišljenje“, istakao je Čađenović.

Crnogorci, Bošnjaci, Muslimani, Albanci i Hrvati najviše krive Vladu i premijera, kao i ekstremiste i partije vladajuće većine, dok Srbi kao glavnog krivca vide predsjednika države.

CG puls predstavlja zajedničku inicijativu CGO-a i DAMAR-a u pravcu stvaranja ambijenta u kojem će se odluke od značaja za strateško oblikovanje društva u pravcu demokratizacije i evropeizacije donositi na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza. Ideja vodilja DAMAR-a i CGO-a je da kroz empirijske podatke, koji se mjesečno plasiraju, pomognu svima koji žele da u fokusu imaju građane i građanke, a što bi trebalo da vodi unaprjeđenju kvaliteta javne debate o važnim pitanjima, ali i podizanju nivoa odgovornosti svih aktera.

Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, u periodu od 1. do 15. oktobra 2021.godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku od 1007 građana i građanki Crne Gore, saopšteno je iz CGO.