Od djetinjstva je Valter Skot pokazivao interes za istoriju, pjesništvo, neobična putovanja i fantastične pripovijesti. Sakupljao je škotske balade i 1802. javio se zbirkom »Minstrelsko pjesništvo sa škotske granice«.

Na početku je pisao isključivo poeziju s temama iz srednjeg vijeka i škotske istorije. Kao moralista nastoji da pobjeđuje dobro. Junaci njegovih romana hrabri su i velikodušni, a pravda na kraju nadjača nepravdu. U svojoj prozi daje dramatične zaplete, viteške običaje i snažne ličnosti, a karakterišu ga poznavanje škotske i engleske prošlosti te romantičarska raspoloženja.

Nakon što je odbio položaj pete laureatusa 1813, Skot se okrenuo pisanju istorijskih romana. Prvi u nizu više od 20 romana bio je »Veverli« (1814.). Uslijedili su: »Crni patuljak« (1816.), »Rob Roj« (1817.), »Srce Midlotiana« (1818.) i »Ajvanho« (1820.) koji su naišli na široki odjek među čitaocima. Svojim djelima snažno je uticao na pisce u SAD-u i Evropi.

Zanimljivo je da su svi njegovi romani do 1827. izlazili pod raznim pseudonimima. Uz slavne priče u stihovima i romane, Skot je napisao i niz drama s kojima nije postigao toliki uspjeh. Ser Valter Skot umro je 1832.

Prema Geteu, preveo je i Hasanaginicu na engleski jezik.

Njegova važnija djela:

Veverli (1814.)

Crni patuljak (The Black Dwarf, 1816.)

Rob Roj (1817.)

Srce Midlotiana (The Heart of Midlothian, 1818.)

''Nevjesta od Lamermura'' (The Bride of Lammermoor, 1819.)

Ajvanho (1820.)

Nigelovi doživljaji (The Fortunes of Nigel, 1822.)

Quentin Durward (1823.)

Život Napoleona Bonaparte (The Life of Napoleon Buonaparte, 1827)

Pisma o demonologiji i čarobnjaštvu (Letters on Demonology and Witchcraft ,1831.)

(Izvor:RTCG)