Iz Instituta za javno zdravlje za Pobjedu su objasnili da je odlučeno da se početak ove vakcinacije odgodi za septembar naredne godine zbog borbe sa pandemijom kovid-19, odnosno brojnih izazova i opterećenja sa kojima se suočava zdravstveni sistem, kao i bolje pripreme, sprovođenja edukativnih aktivnosti i cijelog procesa.

"Definitivan uzrast u kojem će se sprovoditi vakcinacija biće definisan kroz program vakcinacija za 2022. godinu. Prema trenutnom planu predviđeno je da se sa imunizacijom započne među djevojčicama uzrasta od devet godina. Vakcinacija djevojčica starijih uzrasta nije predviđena na samom početku. Međutim, ukoliko se procijeni da je potrebno i bude interesovanja, može se predvidjeti kampanjama sustizanja koje mogu biti sprovođene i u nekim od narednih godina",  kazali su iz Instituta.

O uvođenju ove vakcine u našu zemlju govori se od 2019. godine, a nakon preporuke Nacionalnog savjetodavnog tijela za imunizacije i Svjetske zdravstvene organizacije, ona je godinu kasnije uvrštena u kalendar. Međutim, kako su ranije saopštili iz Ministarstva zdravlja ona je zbog epidemiološke prilike i pandemije korona virusa prolongirana za period povoljnijih epidemioloških parametara.

Za nabavku vakcine protiv HPV virusa, budžetom Crne Gore iz prošle godine, bilo je planirano 700.000 eura, ali je taj novac preusmjeren za urgentnu nabavku medicinske zaštitne opreme i vakcine protiv sezonskog gripa.

Načelnica organizacione cjeline izabrani doktor za žene Doma zdravlja Podgorica ginekološkinja dr Jelena Knežević za Pobjedu kaže da je HPV vakcinacija kao primarna prevencija uz organizovani skrining jedini put u borbi protiv karcinoma na grliću materice.

Komentarišući odlaganje imunizacije protiv HPV virusa koja se najavljuje godinama ona kaže da je to uslovljeno globalnim dešavanjima koja se, ,,nažalost nisu mogla predvidjeti“.

"Očekujemo uvođenje HPV vakcine koja bi nam pomogla da smanjimo stope obolijevanja i smrtnosti od kancera grlića materice. Ovo je i dalje jedna od najskupljih vakcina koju mnoga zdravstvena osiguranja u svijetu ne pokrivaju pa mislim da će naši građani imati privilegiju da vakcina bude dostupna i besplatna",  kazala je dr Knežvić.

Ona je podsjetila da se imunizacija protiv HPV virusa u svijetu sprovodi od 2006. godine, te da su registrovane tri profilaktičke vakcine koje štite protiv dva, četiri ili devet visokorizičnih genotipova HPV koje pružaju zaštitu u 70 odsto karcinoma grlića.

"HPV vakcina štiti i u 80 procenata karcinoma anusa, 60 procenata vaginalnih karcinoma i za 86 odsto smanjuju učestalost genitalnih bradavica. Vakcine se daju u uzrastu od devete do 12. godine, prije izlaganja HPV virusu, u dvije doze a od 16. se daje u tri doze. Prema dosadašnjim studijama (Centers for Disease Control and prevention-CDC) ) zaštita kod vakcinacije traje najmanje deset godina",  naglašava dr Knežević.

Više od 120 genotipova

Govoreći o HPV virusu, sagovornica Pobjede ističe da on broji više od 120 genotipova od kojih je 40 specifično za anogenitalnu regiju i visoko su kontagiozni. To, prema riječima dr Knežević znači da je mogućnost zaraze nakon prvog kontakta veća od 65 odsto.

Najveća učestalost HPV virusa je, kako dodaje dr Knežević kod djevojaka i žena do 25. godine.

"Nakon prve godine od zaražavanja, imuni sistem žena u oko 80 odsto slučajeva eliminiše HPV iz organizma a, u roku od dvije godine još 10 odsto njih postane HPV negativno, što znači da će oko 10 procenata žena imati perzistirajuću HPV infekciju i vjerovatnoću za pojavu maligne bolesti",  objašnjava ona.

Na pitanje ko su prenosioci HPV virusa i koliko je potrebno vremena da se nakon zaražavanja pojavi karcinom na grliću materice dr Knežević kaže da se HPV virus prenosi polnim putem, a zadržavanje infekcija humanim papiloma virusom uz faktore rizika dovodi do pojave karcinoma grlića od pet do 20 godina nakon zaražavanja.

"To znači da je period progresije početne lezije na grliću do pojave karcinoma spor i mjeri se godinama. Iz tog razloga je značajno da žene dolaze na redovne ginekološke preglede, da bi ukoliko postoje promjene uzrokovane HPV virusom mogle na vrijeme da se otkriju i izliječe",  poručila je dr Knežević.

Od raka grlića materice u Crnoj Gori godišnje oboli oko 110 žena, a po stopi obolijevanja naša zemlja je na prvom mjestu u Evropi, a po učestalosti na drugom mjestu nakon raka dojke. Prema podacima Globokana u prošloj godini od raka na grliću materice oboljelo je 113 žena, a od ove opake bolesti umrlo je njih 54.

Dr Knežević je najavila da se ubrzo očekuje nastavak skrininga raka na grliću materice.

On je počeo u junu 2016. i to za žene od 30. do 34. godine, a dvije godine kasnije ciljna grupa proširila se na populaciju od 30. do 49. godine. Program se, kaže naša sagovornica uspješno sprovodio sve do početka pandemije korona virusom kada je obustavljeno sprovođenje svih skrining programa.

"Skrining program je podrazumijevao testiranje žena na visokorizične HPV genotipove virusa. Ukoliko je nalaz bio negativan obavljalo se ponovno testiranje nakon pet godina. U slučaju da žena ima visokorizični HPV virus rade se dodatna dijagnostička ispitivanja u smislu ranog otkrivanja promjena na grliću", rekla je dr Knežević, naglasivši da je procenat visokorizičnih HPV u opštoj populaciji od 16 do 17 odsto.

Izvor: Pobjeda.me