"Domaćinskim upravljanjem javnim finansijama, za samo 11 mjeseci, Vlada CG uspjela je da stvori temelje za povećanje životnog standarda građana, rast zaposlenosti, smanjenje „sive ekonomije” na tržištu rada i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta. Ova Vlada drži riječ, a građani će se u to uvjeriti već početkom 2022. godine. Nemamo vremena za gubljenje i čekanje. Evropa sad", poručio je Krivokapić.

Planirano je da se od naredne godine ukinu doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, uz povećanje minimalne zarade na 450 eura i progresivno oporezivanje zarada i dobiti.

Prema riječima ministra finansija i socijalnog staranja, poresko opterećenje od 39 odsto predstavljalo je jedan od izazova za koji su privrednici naznačavali da bi bilo više zapošljavanja ukoliko bi se ono makar malo smanjilo.

„Od 100 eura, neto zarada je bila 61 eura, a 39 eura je išlo državi. Sada će 79 eura biti neto zarada, a 21 eura će ići državi kao poresko opterećenje. Do sada je struktura minimalne zarade bila takva da je prijavljena neto zarada 250 eura, porezi 160 eura, a keš na ruke bi bio oko 150 eura. Sa svim porezima neto zarada od 450 eura će bruto za poslodavca iznositi 565 eura“, precizirao je Spajić.

Prema njegovim riječima, većina stanovništa imala bi povećanje zarade od preko 20 odsto.

Istovremeno će, kako je dodao, poresko opterećenje biti progresivno. Na najniže kategorije najmanje, dok raste sa povećanim primanjima, što je praksa koja je zastupljenja u čitavom svijetu.

“Veoma je bitno da ovaj program prati i punjenje budžeta, od čega bi većina bila generisana kroz mjere koje su već mjesecima na čekanju u Skupštini”, dodao je Spajić.

Spajić

On je kazao da će progresivno biti oporezovan porez na dobit, odnosno od nula do 100 hiljada eura porez bi bio kao do sad devet odsto, od 100 hiljada eura do 1,5 miliona eura 12 odsto, a preko 1,5 miliona eura 15 odsto.

„Tom mjerom idemo u korak sa svjetskim dešavanjima i želimo da se pošalje poruka da Crna Gora nije poreski raj i da ne želimo da privlačimo sumnjiv kapital“, naveo je Spajić.

On je kazao da bi statički uticaj te mjere na budžetski bilans bio minus 35 miliona eura, dok bi efekat na privredu bio preko 200 miliona eura.

„Od druge godine, odnosno 2023. imaćemo rast od 18 miliona eura po prihodima budžeta. Tako da ova mjera je fiskalno pozitivna i ima efekat koji će na srednji rok imati vrlo dobar učinak“, naveo je Spajić.

On je, na pitanje kako će se nadomjestiti taj minus od 35 miliona eura, odgovorio da je tih 35 miliona eura statički rezultat, koji ne uključuje povećanje BDP-a, ni značajnije produbljivanje poreske baze.

„Za narednu godinu imamo rast BDP-a od 6,5 odsto. Ako pogledamo realne efekte ovakve mjere to je konzervativan broj i najrizičniji mogući scenario. To će da nadomjesti vih 35 miliona eura koja pokazuje kao nedostajuća sredstva“, kazao je Spajić.

"Poslodavci da se ne igraju"

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, Branko Krvavac je na pitanje kako će se implementirati program u privatnom sektoru, odnosno ko će natjerati privatnike da povećaju plate radnicima, odgovorio da su rješenja za to već definisana Opštim kolektivnim ugovorom (OKU).

“Uz implementaciju svih mjera će, naravno, biti pojačan i inspekcijski nadzor”, rekao je Krvavac.

Krvavac

Odgovarajući na pitanje kako će se pokriti 270 miliona eura za Fond zdravstva, on je objasnio da doprinosi pokrivaju trenutno samo 50 odsto onoga što je potrošnja za zdravstvo.

“Sistem je bio postavljen tako da su korisnici svi državljani, a plaćali su samo oni koji rade. To nije sistem koji funkcioniše. To je koncept koji se koristio u 19. vijeku”, saopštio je Krvavac.

Na pitanje da li se planira povećanje broja inspektora koji će kontrolisati implementaciju programa, s obzirom na to da su već počeli pritisci poslodavaca na zaposlene, Spajić je odgovorio da postoje ogromni problemi u tom djelu, ali da OKU govori o tome da je to prekršaj koji će se sankcionisati prije ili kasnije.

“To poslodavci moraju da imaju na umu. Oni će biti sankcionsani prije ili kasnije zbog toga. Apelovao bih na poslodavce da se ne igraju i da uđu ozbiljnu u ovu reformu”, rekao je Spajić.

Spajić je, objašnjavajući planiran rast zarada, kazao da je plata od 250 eura, odnosno minimalna zarada, podrazumjevala bruto poresko opterećenje od 67 ili 68 odsto, a neto od 39 odsto.

On je objasnio odakle dolazi povećanje od 250 do 450 eura.

“Znači 450 eura neto zarada otprilike podrazumjeva da vi kao preduzetnik ili preduzeće plaćate bruto zaradu od 560 eura. Ta bruto zarada od 560 eura u trenutnom sistemu je zarada od 330 eura neto. Nije to povećanje da ide na teret poslodavca od tih 200 eura. Nego 120 ili 130 eura pokriva država, a poslodavac dio od 250 do 330 eura”, naveo je Spajić,prenosi portal RTCG pozivajući se na Mina biznis.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović saopštio je da su paraleno pokrenuli jedan veliki niz strukturinih reformi, jedna od njih je korporativno upraljavljanje u državnim preduzećima a mnoge druge se tiču unapređenja inovativne djelatnosti u Crnoj Gori.

"Već danas na sjednici Vlade imamo usvojenu informaciju da će do kraja godine biti osnovan KGF i da će uz snažnu podršku EBRD od naredne godine krenuti u rad. Za njegovu operacionalizaciju je već opredijeljeno 10 miliona eura. Uspostavljanje KGF će pored boljeg pristupa kreditima,u ovim kriznim godinama koristiti i onim djelovima našeg privrednog društva koji su nedovoljno dobro servisirani od strane bankarskog sektora (žene,mladi,sjeverni dioCrne Gore ) i kao takav predstavljaće komplementarnu instituciju IRF", kazao je Milatović.

Milatović

MInistar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić istakao je da nas naredne godine  očekuje mnogo reformi, između ostalog i penziona reforma, za koju će angažovati jednog od najboljih stručnjaka za penzionu reformu u svijetu.

"Međutim, mi i sada kroz projekat EVROPA_SAD planiramo da penzije uskladimo sa prosječnom zaradom. Crna Gora je imala najveće poresko opterećenje na zarade u regionu. To sada potpuno transformišemo u državu koja će imati najmanje opterećenje na zarade u regionu. Crna Gora će biti ubjedljivo najkonkurentnija država u Evropi! Ovakve mjere i ovakvi rezultati su ono zbog čega sam se ja i vratio iz Singapura u Crnu Goru. Ovo je kruna napornog rada koji je trajao poslednjih 6 mjeseci. Imamo reformu koja će realno povećati životni standard građana i njihove prihode već od sledeće godine", naveo je Spajić.

Ističe da nije  zabrinut za mlade ljude koji će da odu iz Crne Gore.

"Ali hoću da odu sa patriotskim osjećajem u srcu, da vide i osjete da ovdje stvari idu na bolje. Da odu, nauče nešto i vrate se u CG da implementiraju to znanje. Neću da odu razočarani i bez nade. Hoću da budu ponosni na Crnu Goru. Da li oni imaju plan ako ne podrže projekat EVROPA_SAD?! Da li oni razmišljaju o budućnosti Crne Gore ako se ovakve mjere ne usvoje i ako nam sljedeće godine ode 10.000 mladih..?!Evropa Sad nije mjera koja treba da služi političkoj trgovini, već je bitna za razvoj i budućnost Crne Gore", naveo je Spajić.