“Iako nismo imali uvid u dokument koji se naziva Maršalovim  planom, niti je bilo javne rasprave gdje bi svi zainteresovani dali svoj doprinos, moram da konstatujem, na osnovu onoga što smo mogli putem medija da saznamo, da ovaj plan ne obuhvata socijalno ugrožene stanovnike Crne Gore, kojima je pomoć  prijeko potrebna”, poručila je Medojević.

U Maršalovom planu  se govori o preraspodjeli budžetskih sredstava, a ne o stvaranju nove vrijednosti, navodi ona u izjavi za medije.

"Nema novih  radnih mjesta u privredi, nema  povećanja izvoza  ali ima  najave povećanja plata onima koji rade u državi a koje plaća svaki stanovnik Crne Gore.Upoznati smo da je državni aparat preopterećen zaposlenima , da je odavno morao biti manji, te da je država najveći poslodavac, što dovoljno govori o našoj ekonomiji.Posebna je tema ko se i na koji način mogao zaposliti u državnoj  upravi", kaže Medojević.

U Maršalovim  planu se pominju poreske stope ali, ističe,  ni riječi  nema, o smanjenju ili nultoj  stopi  poreza na dječiju hranu, pelene, odjeću i obuću, za šta se Banka hrane zalaže deset godina.

"Svaka treća porodica sa djecom mlađom od šest godina ne može da priušti osnovne proizvode za bebe i djecu, dok jedna trećina porodica sa djecom od 6 do 18 godina ne može da priušti odjeću i obuću djeci,  kaže izvještaj UN za Crnu Goru.  Ne pominje se  u Maršalov planu ni ukidanje poreza na donaciju hrane kao mjeru stimulisanja dobročinstva,smanjenja  siromaštva i  bacanja hrane", naglašava.

MONSTAT je, dodaje,  zabilježio  nastavak   negativnog  prirodnog  priraštaja koji je počeo 2020.godine. Upitala je da li to brine kreatore Maršalovog plana, imaju li plan kako pomoći  ugroženim porodicama-

Nema  najave, konstatuje, prioritetnog zapošljavanja u stalni  radni odnos jednog člana  domaćinstva iz socijalno ugroženih porodica,  kao mjere umanjenja siromaštva i raslojavanja.

"Ni riječi nema o Strategiji za borbu protiv siromaštva i rasipanja hrane. Ne pominje se dječiji dodatak za svu djecu iz socijalno ugroženih  poridica, nezavisno jesu  njihovi roditelji korisnici socijalne pomoći.Ta djeca  nemaju besplatnu užinu u školi, prevoz, knjige u srednjoj školi, školski probor, tablet, internet,  za šta se mi zalažemo više od deceniju. Limitiran je dječiji dodatak korisnika socijalne pomoći( koja  je neprihvatljivo niska, zadnje povećanje je iznosilo od 80 centi do euro ipo; za četvoročlanu  porodicu iznosi 118 eura ), na četvoro djece u porodici .Je li peto, šesto dijete zaslužilo  dječiji dodatak? Stipendije za djecu koja dolaze iz porodica koje su pogođene nemaštinom, kao mjera umanjenja sve evidentnijih socijalnih razlika među djecom i sprečavanja nasleđivanja siromaštva, ne zaokuplja pažnju kreatora Maršalovog plana.  Dugogodišnji nezaposleni koji čame decenijama na zavodu za nezaposlene, ne svojom voljom,nemaju nikakvu podršku sistema.Oni su nevidljivi za Maršalov plan kao i ostala nezaposlena lica,  kojih ima zvanično skoro 54 000.Država nema evidenciju  o ukupnom broju nezaposlenih osoba  u Crnoj Gori, niti mjere kako im pomoć da budu aktivni stvaraoci društva.Šta kaže Maršalov plan za njih, ne znamo", navela je Medojević.

Ocijenilia je da su transparentnost i sveobuhvatnost problemi Maršalovog plana.

Napominje da se penzioneri u Crnoj Gori smatraju najugroženijim u Evropi.

"Nemaju pomoći u plaćanju kirije kao uostalom ni ostali socijalno ugroženi građani. Oni uglavnom koriste  lijekove koji su na pozitivnoj listi Fonda zdravstva jer za ostale novca nemaju. Njihovo zdravlje zbog toga trpi kao i zbog lošeg kvaliteta ishrane  koji prati sve socijalno ugrožene. Ove probleme Maršalov plana ne smatra važnim?", pita.

Socijalni karton, ukoliko bi se koristio kako treba, bi dao, tvrdi ona,  pravu sliku siromaštva u Crnoj Gori.

"Država bi morala da utvrdi  realan iznos prihoda  u  porodici, koji bi  predstavljao osnov za ostvarivanje prava iz sistema socijalne zaštite za sve građane koji žive u Crnoj Gori. Obzirom da su nam premijer i Ministar socijalnog staranja najavljivali  godinu socijalne pravde. moram ih podsjetiti da zemlja socijalne pravde za koju se Ustavom Crna Gora predstavlja, u fokus stavlja najugroženije, pogotovo u situacijama kao što je pandemija. Na osnovu saznanja ko su ugroženi, kroz pametne mjere  koje će im pomoći da ne budu korisnici, već da  budu dio društva kao i svi ostali", zaključuje Medojevi.