Ovo nisu dobri dani za doktora Petera Holausa, šefa Odeljenja za plućne bolesti bolnice Marijenhaus u Majncu.

"Za nas je zaista bolno kad vidimo da više ne možemo da pomognemo pacijentu, jer je tumor suviše uznapredovao. Teško je to podnijeti."

Nekada su operacije sa manjim tumorima na plućima kod njih u 41 odsto slučajeva bile uspješne, sa dobrim izgledima za oporavak. Ali ovogodišnja statistika je drugačija. Ima znatno više težih slučajeva i ljekari se odlučuju za operaciju samo kod četvrtine oboljelih. Kod ostalih su, kaže doktor Holaus, tumori toliko veliki da pacijenti ne bi preživjeli operaciju.

Ono što se trenutno dešava na klinici Marijenhaus u Majncu realnost je i u mnogim drugim bolnicama u Njemačkoj. Istraživački tim političkog magazina "Reporter Majnc" prikupio je podatke iz 20 njemačkih bolnica s najviše oboljelih od raka pluća koji pokazuju da se one u 71 odsto slučajeva susreću sa znatno više pacijenata s teškim tumorima pluća nego 2019, prije korone. Ti podaci novinara nisu reprezentativan uzorak, ali ipak pokazuju o kakvom trendu se radi.

Na klinici Toraks u Hajdelbergu, na primjer, bilježi se povećan smrtnosti od raka za 20 odsto, a doktori Evangelističke bolnice za plućne bolesti u Berlinu imaju za petinu više težih slučajeva. Za pacijente to znači: strah za sopstveni život. Jer, uznapredovali rak pluća teško je liječiti.

"To znači da uz pomoć terapije možemo da dobijemo malo na vremenu, ali pacijentima više ne možemo da ponudimo izlječenje", kaže dr Peter Holaus. Neki od pacijenata koje on viđa, stari su poznanici:

"Upravo smo imali pacijenta kojem je prije četiri mjeseca dijagnostifikovana sumnjiva promjena na plućima. Nakon toga je otišao kući, a sada se vratio s tim što mu više nema pomoći", priča Holaus. To ga, kaže, izluđuje.

Milioni otkazanih tretmana

Strah od korone i rizik od infekcije u ordinaciji ili bolnici imali su dramatične posledice za pacijente tokom protekle godine. Prema podacima njemačkog Centralnog zavoda za zdravstveno osiguranje, otkazano je više od 20 miliona tretmana.

Do značajnog pada odlaska ljekaru došlo je i početkom 2021. Prema podacima Naučnog instituta državne zdravstvene kase AOK, zdravstveni tretmani i operacije su u periodu između oktobra 2020. i februara 2021. smanjeni za 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U proljeće 2020. bilo ih je čak 27 procenata manje nego 2019.

Posledice se osjećaju i u bolnicama za liječenje od dijabetesa i klinikama u koje dolaze pacijenti koji pate od hroničnih bolova. Novinari magazina "Report Majnc" poslali su upitnik na dvadesetak klinika s najviše takvih pacijenata. Rezultati takođe nisu zasnovani na reprezentativnom uzorku, ali pokazuju da polovina klinika za liječenje od dijabetesa bilježi značajan rast broja teških slučajeva.

Kada je u pitanju tretman protiv bola, 44 odsto takvih klinika navodi značajno pogoršanje situacije kod svojih pacijenata, uglavnom zato što su odustali od odlaska kod ljekara. Za Rut Heker, predsjednicu Saveza za bezbjednost pacijenata, to je kolateralna šteta neuspješne krizne komunikacije u prošloj pandemijskoj godini.

"Na to smo upozoravali i prije godinu i po dana, i slali smo naša upozorenja političarima", kaže Heker.

"Smatram da je savezni ministar zdravlja, u kojeg su bile uprte sve oči, trebalo da preuzme veću odgovornost u pružanju specifičnih informacija različitim ciljnim grupama. Trebalo je da im kaže: vratite se u bolnice, vratite se u ordinacije, pregledajte se! To je moglo da se potkrijepi i primjerima iz prakse. Ali toga je, međutim, bilo malo. Zato sada osjećamo posledice", kaže Rut Heker.

Njemačka vlada ne vidi neuspjehe

U njemačkom Ministarstvu zdravlja ocjenjuju da je uvijek jasno naglašavano da je potrebno odložiti samo one operacije koje sa medicinskog aspekta nisu hitne.

Dodaju i da je ministar Jens Špan 30. maja 2020. godine apelovao na stanovništvo da više odlazi kod ljekara, a u februaru 2021. je recimo promovisao odlazak na kolonoskopiju debelog crijeva u cilju prevencije raka. Ali to je, navode, u avgustu 2020. ukazala i šefica Centrale za zdravstveno vaspitanje, kao i opunomoćenik njemačke vlade za pitanja pacijenta.

Bez obzira na to, kako ističu u Ministarstvu zdravlja "odluku o tome šta je medicinski i terapijski neophodno donose ljekari koji poznaju svoje pacijente i koji su najbolje u stanju da procijene situaciju uzimajući u obzir sveukupne okolnosti".

Bez obzira na to, Ruth Heker optužuje Ministarstvo: "Takve stvari stalno moraju da se ponavljaju".

Ljekari u bolnici Marijenhaus u Majncu strahuju da je sadašnja dramatična situacija sa pacijentima tek početak. Rak pluća se često otkriva sasvim slučajno – a sada se, zbog otkazivanja tretmana, smanjio i broj tih slučajnih otkrića.

"Ono što nas zapravo mnogo više muči jeste da postoji veliki broj ljudi koji imaju rak pluća, a ne znaju za to", kaže dr Peter Holaus. "A kad saznaju, biće kasno".

Dojče vele