Blažić je za Pobjedu kazao da je neizbor predsjednika DIK-a, nažalost, odraz institucionalne krize.

On je dodao da to ne bi smjelo da bude pravna smetnja za normalno funkcionisanje izbora, a samim tim i DIK-a.

Blažić je naveo da nedostatak izbora predsjednika DIK-a, u ciljnom tumačenju normi Zakona o izboru odbornika i poslanika, svakako jeste personalni nedostatak te institucije, ali on ne bi trebalo da bitno utiče na buduće izborne procese.

“Ukoliko se u međuvremenu, do izbora, ne izabere predsjednik DIK-a, ne vidim pravnih smetnji da članovi Komisije izaberu između sebe „predsjedavajućeg“ DIK-om, koji je samo prvi među jednakima u DIK-u i koji rukovodi radom tog organa u izbornom procesu”, kazao je Blažić.

Kako je kazao, blokada rada organa vlasti ili DIK-a bi imala za posljedicu blokadu funkcionisanja društvenog života, a konkretno i posljedicu uskraćivanja prava građanima da ne mogu da ostvaruju svoje biračko pravo i biraju lokalna predstavnička tijela.

“U tom ciljnom tumačenju normi zakona jasno je da zakonodavac kada je zakonom uređivao pravni položaj DIK-a, nije imao za cilj da blokira instituciju i izbore, već naprotiv, da obezbijedi funkcionisanje sistema”, rekao je Blačić.