Naglasivši da su Crnogorci i Jevreji kroz dugu istoriju zajedničkih odnosa oduvijek bili prijatelji, partneri i saveznici, Bečić je poručio da se i danas svojim zalaganjem i djelovanjem snažno bori za vrijednosti koje je kroz istoriju „uspješno i posvećeno promovisao jevrejski narod“.

„To su mir, ljubav, sloga, zajedništvo, pozitivna energija i optimizam među ljudima svih vjera i nacija jer su to putevi bez alternative, putevi budućnosti. Iz velikih grešaka koje pamti istorija, očekujem da smo svi naučili, da se više nikada ne ponove, jer se svaka ponovljena greška još skuplje plaća i to ne treba zaboraviti“, kazao je Bečić.

Ističući da je Jevrejska zajednica u Crnoj Gori brojčano mala, ali lojalna, posvećena, ugledna i dobronamjerna, te napomnjući da „često u životu brojevi ništa ne znače“, predsjednik crnogorskog parlamenta je ocijenio da je upravo suživot dva naroda, vremenom, jačao i razvijao moralni kod ljudi sa ovih prostora.

„Mi smo u Crnoj Gori privilegovani što imamo takvu jevrejsku zajednicu i čast nam je da budemo vaši gosti i isto tako da vas prvom sljedećom prilikom dočekamo“, kazao je Bečić.

Ističući da je impresioniran ljepotom Krakova,  Bečić je zahvalio na srdačnom dočeku, „još jednoj potvrdi prijateljstva dva naroda“.

Vrhovni rabin Krakova, Eliezer je poručio da je obaveza svih onih koji jesu lideri da obezbijede pomoć svakom pojedincu zajednice, ali i zajednici u cjelini, bilo da je ona malobrojna ili mnogoljudna. Kako je kazao „svaka je osoba kao cio svijet i zavređuje pažnju“.

Navodeći da Jevrejska zajednica u Crnoj Gori broji tek nekoliko stotina ljudi, rabin Ari Edelkopf je ocijenio da je naša zemlja bila oduvijek istinski dom za Jevreje koji su živjeli na njenoj teritoriji, te podsjetio na primjere kada je kroz istoriju crnogorski narod nesebično pomagao Jevrejima, „nikada ne okrećući glavu od stradanja Jevreja“. U tom smislu on je poručio da je jedini ispravan stav „da ono što se dešava našim susjedima jeste stvar svih nas“.

Govoreći o Holokaustu, rabin Edelkopf je kazao da nije mali broj onih koji su nacistima pomagali i posredno, ćuteći, što, kako je kazao „nikada nije bio slučaj sa ljudima u Crnoj Gori“.

Navodeći da istoriju ne treba zaboravljati, već da od istorije i kroz istoriju treba učiti, rabin Edelkopf je istakao da antisemitizam, kao i problemi bilo koje druge manjine, ne smiju i ne mogu biti tema koja će zauzimati mjesto u novijoj istoriji.