Takva negativna praksa je, navodi Muk, posebno zabrinjavajuća jer su usvojeni ili se planiraju usvojiti predlozi zakona o osjetljivim institucijama i sektorima u demokratskom društvu (Agencija za sprječavanje korupcije, javni servis - RTCG, fondovi za medije i nevladine organizacije i drugi).

"Najbolje rješenje je da Vlada odustane od svoje namjere da bez prethodnog postupka konsultacija nastavi odbranu ovih zakonskih predloga u Skupštini Crne Gore. Ukoliko se to ne desi, nadležni odbori Skupštine Crne Gore, imaju posebnu obavezu da o ovim predlozima zakona otvore cjelovitu i kvalitetnu raspravu, koja će uključiti predstavnike svih zainteresovanih strana", saopštio je Muk.

Vlada je, kako navodi, na sjednici održanoj u petak, 12. novembra, bez prethodne najave, usvojila Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o sprječavanju korupcije.

Usvojena izmjena predviđa brisanje dva stava člana 95 Zakona o sprječavanju korupcije. Prva odredba koja se predlogom izmjena briše predviđa da sredstva za funkcionisanje i rad Agencije ne mogu biti manja od 0.2% tekućeg budžeta Crne Gore. Druga odredba predložena za ”brisanje“ predviđala je da Vlada, ukoliko u predlogu godišnjeg zakona o budžetu izvrši izmjene iz nacrta budžeta ASK koji je utvrdilo nadležno skupštinsko tijelo, dostavlja Skupštini pisano obrazloženje, podsjetio je.

"Shodno ovoj namjeri iz predloga Zakona, predlogom Budžeta za 2022.godinu za rad Agencije planirano je 1 903 472 eura, što jeste ispod zakonskog minimuma, ali je više za 27,7 % od iznosa koji je za ASK planiran budžetom za 2021. godinu. Ukoliko bi zakonski minimum bio poštovan, za ASK bi bilo planirano  2 035 177 eura. Savjet ASK je utvrdio Nacrt programskog budžeta Agencije za 2022. godinu, koji je projektovan na iznos od 1 911 319 eura. Agencija nikada od svog osnivanja nije u cjelosti utrošila opredijeljeni budžet. Uprkos stalnim navodima da joj manjka kapaciteta, od njenog osnivanja 2016. godine procenat izvršenja budžeta ASK u odnosu na plan nikada nije prešao 90%. Ranije smo pozivali ASK da svrsishodnije i u većem obimu koristi raspoloživa sredstva, te da na taj način preduprijedi probleme manjka kapaciteta koje iz godine u godinu notira i Evropska komisija", ističe Muk.

Pitanje finansijske nezavisnosti  ove i drugih sličnih „nadzornih“ institucija (Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Državne revizorske institucije, institucije Ombudsmana, itd), treba, smatra on, razmotriti i ispitati sistemski, kako bi se zaštitila njihova nezavisnost, onemogućio negativan uticaj izvršne vlasti ali i pronašlo funkcionalno rješenje njihovog finansiranja zasnovano na stvarnim potrebama.

"Pojedinačna rješenja, poput vladinog predloga za ASK, mogu samo pojačati sumnje da se ad hoc izmjenama zakona ugrožava njihova nezavisnost.

ASK godinama već ne ostvaruje značajne rezultate u borbi protiv korupcije. Potrebno je reformisati način njenog funkcionisanja, ali ne djelimičnom izmjenom Zakona o sprječavanju korupcije i ukidanja odredbi koje mogu uticati na finansijski položaj. Izmjene Zakona moraju obuhvatiti druge brojne probleme primijećene tokom njegove petogodišnje primjene i moraju biti pripremljene uz konsultovanje šire i stručne javnosti, domaće i međunarodne", zaključuje Muk.