Naučnici su uporedili imunosni odgovor organizma kod osoba vakcinisanih Fajzerovom, Sinofarmovom, AstraZenekeninom i Sputnjik V vakcinom, a studija je sprovedena u julu na 196 u potpunosti vakcinisanih osoba u Mongoliji, gdje su korišćene sve četiri vrste vakcina, što je rijetkost, piše Bloomberg.

Nivo neutrališućih antitijela na SARS-CoV-2 uveliko su varirale u svakoj od četiri grupe vakcinisanih.

“Relativno niskom” koncentracijom antitijela rezultiralo je vakciniisanje Sinofarmom i Sputnjikom V, srednji nivo koncentracije antitela razvili suvakcinisani AstraZenekom, a najveći broj antitijela nastao je nakon primjene vakcine Fajzer-Bajontek, pokazala je studija.

Razlozi nastalih razlika u imunosnoj reakciji organizma nakon vakcinisanja pomenutim vakcinama sada su predmet intenzivnog istraživanja stručnjaka.

Ono će vjerovatno uključivati faktore poput količine aktivnog sastojka u svakoj dozi vakcine, kao i interval između davanja prve i druge doze, napisali su autori studije u kojoj su učestvovali naučnici sa Univerziteta Stanford, iz Udruženja Onom i Nacionalnog centra za zoonotske bolesti u Ulan Batoru.

I varijacije u načinu na koji su vakcine primenjivane mogle su da imaju određenu ulogu u dobijenim rezultatima.

Ali Ruski fond za direktna ulaganja (RDIF), koji je učestvovao u razvoju ruske vakcine i koji je zadužen za njenu međunarodnu distribuciju, tvrdi da su poređenja efekata vakcina manjkave s obzirom na to da je između primjene doze Sputnjika V i mjerenja količine antitela prošlo više vremena nego kod drugih vakcina.

RDIF ističe i da su osobe koje su vakcinisane Sputnjikom V bile u prosjeku 10 godina starije od onih koje su primile ostale vakcine.

Rezultati su pokazali da su osobe vakcinisane  Sinofarmovom vakcinom, koji su u vreme istraživanja činili 89,2 posto odraslih vakcinisanih osoba u Mongoliji, kao i manji broj osoba vakcinisanih Sputnjikom V ili AstraZenekom, mogli da budu podložniji koronavirusu zbog već postojećih bolesti, rekli su autori.

Oni su istakli da će u daljnjoj kontroli širenja pandemije kovida u Mongoliji i u svijetu biti potrebne dodatne javnozdravstvene intervencije, poput buster doza vakcina, ali i potencijalno "jače“ i efikasnije vrste vakcina.