Ana Matić, grafička dizajnerka, koordinatorka FLUID dizajn foruma i profesorka na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore (UCG), osvrnula se na mlade sa kojima svakodnevno radi na svim nivoima studija, ističući značaj njihove inicijative i angažovanosti u razvoju tolerancije. „Naravno, velika je odgovornost na nama da njihovu ideju prepoznamo ili podstaknemo, a dizajn jeste jedna od disciplina koja to treba da nosi kao obavezu. Dizajn je tradicionalno percipiran kao profesija koja daje rješenje, a umjetnost pitanje... Međutim, dizajn je odavno i inicijator pokretanja novih pitanja“, kazala je Matić. Ona je ocijenila da sinergija između javnih institucija, civilnog i privatnog sektora, i pojedinaca može mnogo mijenjati, ali da je to i proces koji zahtijeva kontinuitet.

Dubravka Drakić, glumica i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, ukazala je da je pozorište prostor u kojem se adresiraju kako sadržaji koji se smatraju poznatim, tako i osjetljive teme koje zahtijevaju razvoj tolerancije, empatije i razumijevanje onog drugog i drugačijeg. „Pozorište podrazumijeva sukob kao osnovni element i nama nije lako da prepoznamo i odigramo taj sukob, a da istovremeno našim djelanjem razvijemo toleranciju. U tom procesu često i jedni sa drugima dolazimo u sukob i neprekidno polemišemo. Na drugoj strani, mi smo sredina smo u kojoj pozorišta ima malo, ali vjerujem da je puno prostora da se taj proces dramske igre i prepoznavanja toleracije kroz različite projekte pruži, prije svega djeci predškolskog i školskog uzrasta“, ocijenila je Drakić. „Mi kao društvo jos nijesmo došli do nivoa zaštite onoga što je pojedinačno činjenje čovjeka koji ima neku odgovornost, koji, recimo, vodi neko pozorište – njegovog uticaja na stvaranje neke promjene, njegovih djela, tema, repertoara, generalno uticaja na društvo kroz djelovanje na scenama“, istakla je Drakić.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, smatra da je tolerancija vrijednosna i civilizacijska kategorija. „Ona je kao takva u osnovu našeg građanskog koda, ili onog što od njega imamo. A nije lako održavati i razvijati taj kod, koji je stalno pod prijetnjom razgrađivanja. Tolerancija je i indikator razvijenosti demokratske političke kulture“, navela je ona. Uljarević je podsjetila na ključne pretpostavke tolerancije – samosvijest, odgovornost, dijalog i demokratiju, ocjenjujući da su one danas u Crnoj Gori deficitarne. „Tolerancija kao trpljenje ili kao prihvatanje je pitanje okolnosti. Ja biram da je doživljavam kao prihvatanje različitosti, jer je to izraz naše lične snage, ali i snage društva koje treba da karakteriše čovječnost. Ipak, ne mislim da treba da budemo trpeljivi prema svakome i svačemu, da postoje granice određene principima i vrijednostima, kao što je, na primjer koncept ljudskih prava čije ugrožavanje ne možemo tolerisati. Zato moramo na određene negativne pojave ukazivati, ma koliko to nepopularno bilo“, pojasnila je Uljarević. Posebno se osvrnula na diskrepance u govoru, obećanjima i djelima političara.

Panel diskusija je organizovana kao doprinos obilježavanju Međunarodnog dana tolerancije, a uz poštovanje epidemioloških mjera, prisustvovali su joj brojni predstavnici umjetničke i akademske zajednice, civilnog sektora i lokalne samouprave. Maja Marinović, saradnica na programima