Program za borbu protiv HIV/AIDS obuhvata medicinske, javnozdravstvene, edukativne i mjere društvene zajednice, uzimajući u obzir obrazovna, etička i pravna načela, socijalne i ekonomske faktore, važnost saradnje različitih partnera, kako bi se uspostavilo koordinisano sinergijsko učestvovanje svih segmenata društva u suzbijanju, sprječavanju, dijagnostici i liječenju HIV/AIDS-a.

Programom je kako se navodi u saopštenju Vlade,  obuhvaćeno i učešće zdravstvenih ustanova u prevenciji infekcije jačanjem mjera dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja i testiranja na HIV, kao i jačanje nadzora nad HIV infekcijom, što podrazumijeva kvalitetnije prikupljanje podataka za monitoring i evaluaciju sveukupnog nacionalnog odgovora na HIV.

"S obzirom na to da je Crna Gora zemlja sa niskom stopom infekcije HIV-om među opštom populacijom, preventivne mjere sadržane u Programu se prvenstveno odnose na promociju i usvajanje protektivnog ponašanja među ključnim populacijskim grupama. Usvojeni Program je podijeljen na pet programskih oblasti, koje predviđaju ukupno 68 aktivnosti. Za implementaciju Akcionog plana za period 2021-2022. godinu, koji je sastavni dio Programa, potrebna su novčana sredstva u iznosu od 2.119.481,65 eura, koja su obezbijeđena dijelom iz budžeta, a dijelom iz donacija", saopšteno je iz Vlade.

Vlada je usvojila Informaciju o stanju, obolijevanju i aktivnostima za prevenciju i kontrolu malignih bolesti u Crnoj Gori.

U Informaciji se navodi da u Crnoj Gori još uvijek nije moguće pratiti trendove obolijevanja i umiranja od malignih bolesti, jer se sa registracijom raka počelo tek 2013. godine, kada je osnovan Registar za maligne neoplazme.

"Međutim, prikupljanje podataka i njihova validacija su i danas problem jer se nije ulagalo u taj registar, tako da je do sada završen samo jedan izvještaj, za početnu 2013. godinu. I pored toga, Međunarodna agencija za istraživanje raka u Lionu – IARC je na osnovu prvih publikovanih, ali visokokvalitetnih podataka, izvršila procjene za Crnu Goru, po kojima se za 2020. godinu pretpostavlja da su se desila 3.184 novooboljela slučaja raka i da je umrlo 1.765 osoba od malignih bolesti, što znači da su maligne bolesti drugi najčešći uzrok umiranja, posle kardiovaskularnih oboljenja", saopšteno je iz Vlade.

Kako se ističe, kontrola raka ima za cilj da se trend porasta uspori i da se smanje stope obolijevanja i umiranja, a to se može postići kroz primarnu prevenciju (sprečavanje malignih bolesti), sekundarnu prevenciju (rano otkrivanje maligne bolesti, tj. skrininzi raka dojke, debelog crijeva i grlića materice), optimalno liječenje, rehabilitaciju, kao i palijativno zbrinjavanje oboljelih kod uznapredovale bolesti koja se više ne može uzročno liječiti.

Na sjednici je zaključeno da se neminovno mora pristupiti međusektorskim aktivnostima i preduzimanju mjera za sprovođenje programa skrininga raka debelog crijeva, raka dojke, raka grlića materice, kao i unapređenju kvaliteta Registra za maligne neoplazme, a Ministarstvo zdravlja je zaduženo da započne sa ovim aktivnostima. 

Osim toga, Vlada je usvojila Informaciju u vezi Akcionog plana za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period od 2021. do 2023. godine i donijela Akcioni plan.

"U Informaciji se navodi da su poremećaji mentalnog zdravlja jedan od najvećih izazova javnog zdravlja, mjereno prevalencom, opterećenjem bolesti i invaliditetom. Teret poremećaja mentalnog zdravlja nastavlja da raste, sa značajnim uticajem na zdravlje, ključna socijalna i ljudska prava i ekonomske posljedice u svim zemljama svijeta. Ključni cilj Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 – 2023 je unaprijediti mentalno zdravlje populacije i smanjiti teret mentalnih oboljenja u populaciji, sa posebnim fokusom na rizične i ranjive grupe", saopšteno je.

Za realizaciju aktivnosti iz Akcionog plana predviđen je iznos od 6 232 50 eura, koji će biti obezbijeđena iz budžeta Crne Gore i donacija.