Naime, dostavljenim Prijedlogom zakona o gimnaziji predlaže se izmjena člana 56 kojim je definisan broj časova nastave, odnosno norma koju su nastavnici i stručni saradnici dužni da ostvare u okviru radne nedjelje u gimnaziji, pišu Dnevne.

I to na način da iz stranog jezika i matematike, kao i iz predmeta čija nastava iziskuje pripremanje i izvođenje eksperimenata, izradu, pregled i ocjenjivanje zadataka, programa i projekata za sve učenike jednog odjeljenja norma časova iznosi 18 umjesto 19.

Takođe, predlaže se da norma časova iz ostalih predmeta teorijske nastave umjesto dosadašnjih 20 iznosi 18 časova nedjeljno.

U obrazloženju Predloga zakona navodi se da će se na ovaj način obezbijediti da znatan broj nastavnika lakše dođe do odgovarajuće norme časova, kao i da se oslobodi od straha da se eventualno proglase tehnološkim viškom, pogotovo što su nastavnici pokazali izuzetnu profesionalnost u radu u periodu pandemije.

Takođe, navodi se da predloženo rješenje već postoji za nastavnike osnovnih škola, da je norma ranije bila ista za nastavnike osnovnih i srednjih škola, te da su nastavnici sve više angažovani u izvršavanju vannastavnih aktivnosti, praćenju i primjeni novih oblika i metoda rada, dodatnoj i dopunskoj nastavi, brojnim i sve većim administrativno-tehničkim obavezama…

“Smatramo da se predloženim izmjenama dobija prostor za otvaranje novih radnih mjesta u opštoj gimnaziji, u kojoj se realizuju posebni obrazovni programi specijalističke gimnazije i istovremeno se otvara prilika da rad u obrazovno-vaspitnoj ustanovi bude kvalitetniji zbog rasterećenosti nastavnika brojem časova”, navodi se u Prijedlogu koji je Skupštini uputila poslanica DF-a Branka Bošnjak, a prosvjetni resor sugerisao Vladi da ga prihvati.