„Sačinjen bez uputa nacionalnog okvira razvoja kulture, ovaj Program pozicionira Cetinje kao mjesto u kojem se o kulturi, kao važnom elementu ukupnih nacionalnih politika, razmišlja modernistički, sveobuhvatno, u duhu vremena. Čini se, dominantno, i kroz vizir potencijala koji kultura ima za razvoj prijestonice, kroz mobilizaciju javnog, privatnog i nezavisnog sektora u kulturi“, kazao je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, donošenje i sprovođenje kulturnih politika važan je instrument izvšne vlasti na nacionalnom i lokalnom nivou za sprovođenje programa koji imaju za cilj očuvanje nacionalnog identiteta i nacionalne kulture.

„One su i najbolja osnova za postizanje izvrsnosti u kulturi, uvođenje inovacija u kulturne prakse, za praćenje svjetskih trendova i pozicioniranje nacionalne kulture u međunarodnim okvirima kroz učešće na forumima, izložbama i drugim događajima od interesa u zemlji i inostranstvu. U tom smislu važan je i međukulturni i interkulturni dijalog  radi uspostvaljanja saradnje između različitih kultura i identiteta, odnosno za razumijevanje vrijednosti sopstvene kulture, umjetnosti i umjetničkog obrazovanja“, kazao je Kašćelan.

On je dodao da je u kontekstu razumijevanja aktuelnog trenutka u crnogorskoj kulturi važno ukazati na nužnost donošenja novog, trećeg, nacionalnog programa razvoja kulture sa jasnim smjernicama sprovođenja kulturnih praksi na lokalnom nivou, te davanja drugih važnih uputa kako da se kulturne specifičnosti lokalnih zajednica iskoriste kao doprinos nacionalnom kulturnom proizvodu.

„Crnogorska vlast mora u najkraćem roku redefinisati aktuelni odnos prema crnogorskoj kulturi i zaposlenima u ovoj oblasti. Nedopustivo da je se razmišlja o ukidanju budžetskog finansiranja ovog važnog sektora, o čemu se posljednjih dana govorilo.  Neprihvatljivo je i da se na rukovodeće pozicije u sektoru kulture dovode osobe po partijskom ključu, bez referenci, te one koji su javni negatori crnogorske kulturne osobenosti“, smatra Kašćelan.

On je pojasnio da su kultura jedne zemlje i umjetničko staralaštvo po svom određenju  nadnacionalne i inkluzivne kategorije, te stoga ne bi trebalo da se podređuju dnevnopolitičkim potrebama, da budu slika autoritarnog populizma, niti da u svom biću sadrže elemente kulturocida.

„Nažalost, u Crnoj Gori se suočavamo i sa ovakvim pokušajima, te je s toga nužno građansko ukazivanje i jasno nepristajanje na njih“, upozorio je gradonačelnik.

Urednik publikacije i jedan od autora Programa prof. Janko Ljumović podsjetio je da je razlika između lokalnog i nacionalnog plana kulture u slučaju prijestonice uvijek bila specifična s obzirom na ulogu i značaj Cetinja na državnom nivou, navodeći i da je „Cetinje svoj kulturni razvoj u dobroj mjeri determinisalo upravo sa tog državnog nivoa“.

„Ovo je dokument koji prvi put integralno i sveobuhvatno analizira i markira sektor kulture na Cetinju. U svim njegovim segmentima on dotiče, osim tog javnog sektora, i nezavisni sektor koji je zadnjih godina u Crnoj Gori zapravo bio prilično u situaciji odsustva kvalitetnih strateških politika i na nacionalnim i na lokalnom planu. I jedan veoma zanimljiv i važan sektor koji, pokazali smo na Cetinju, ima potencijal, a to je privatni sektor, odnosno kreativne industrije“, pojasnio je prof. Ljumović.

On je rekao da kompletan kulturni sistem Cetinja počiva na dominaciji nacionalnih ustanova kulture i sistema umjetničkog obrazovanja, što ga čini izuzetnim gradom kulture, ali i na kreativnoj klasi koja živi i stvara u Prijestonici.

„Mi smo kroz ovaj dokument htjeli da prepoznamo tačke susreta između prijestonice i svih segmenata kulture. Zato ova publikacija, osim tog institucionalnog okvira i mape kulture, tretira i važna pitanja kulturnog turizma, umjetničkog obrazovanja, međunarodne kulturne saradnje, participacije u kulturi i razvoja publike. Dakle, onih elementa koji se tiču lokalne zajednice i posebno mladih“, objasnio je Ljumović.

On smatra da se Programom inicira poželjni kulturni razvoj Prijestonice s obzirom na to da publikacija donosi i starateške ciljeve razvoja kulture i preporuke.

„Potencijali Cetinja su izuzetni i mi smo ih definisali kroz sljedeće tačke - institucionalna reforma i finansiranje, proaktivna i transparentntna kulturna politika, kreiranje kulture u dijalogu sa ambijentalnim, kulturnim i istorijskim vrijednostima Prijestonice, korišćenje EU fondova i međunarodna kulturna saradnja., unapređenje i uspostavljanje modela javno-civilnih i javno-privatnih partnerstava, te monitoring i evaluacija“, kazao je Ljumović.   

Sekretar Sekretarijata za kulturu, sport i mlade Stanko Marković kazao je da Program predstavlja bazičnu osnovu za izradu godišnjih planova, strategija i aktivnosti na polju kulture, sa akcentom na razvoj i podršku kulturno-umjetničkog stvaralaštva, zaštite spomeničkog fonda, kulturnog amaterizma, manifestacija, festivala, podrške svim stvaraocima u oblasti pozorišne i filmske djelatnosti, novih kreativnih industrija, medija i drugog.

„On podrazumijeva nastavak i intenziviranje saradnje sa umjetničkim fakultetima Univerziteta Crne Gore i Fakultetom za crnogorski jezik i književnost, drugim obrazovnim ustanovama, a posebno sa ustanovama i institucijama kulture čiji je osnivač država, pa do nezavisnih inicijativa i projekata pojedinaca ili nevladinih organizacija čije djelovanje je prepoznato u oblasti kulture“, objasnio je on.

Marković tvrdi da je Program „već pomogao“ da u prijedlogu budžeta Prijestonice, za narednu godinu, bude predložen veći iznos sredstava za oblast kulture.

„Cilj je održavanje i unapređenje značajne kulturne baštine sa kojm rapolažemo, njena bolja valorizacija i prezentacija. Planiramo na osnovu ovog dokumenta da izradimo i novi pravilnik za dodjelu i raspodjelu sredstava, putem konkursa, za podršku projekata koji su značajni za Prijestonicu, čime bi se uveo sistemski pristup finansiranju u ovoj oblasti“, naveo je Marković.

Program razvoja kulture Prijestonice Cetinje 2022-2026. usvojila je Skupština Prijestonice na sjednici održanoj 17. septembra ove godine. Program razvoja kulture realizovao je stručni tim kojeg su činili Janko Ljumović, Predrag Malbaša, Edin Jašarović i Marija Mrvaljević, u koordinaciji sa Sekretarijatom za kulturu sport i mlade.