Vrijeme trajanja pandemije, kako ističe, sve turističke zemlje treba da iskoriste za podizanje kvaliteta usluga.

“Nema sumnje da je sektor turizma najviše pogođen pandemijom, s obzirom na ograničenja koja smo imali i koja imamo. Gotovo u svim zemljama u kojima je turizam jedna od najrazvijenih djelatnosti imamo rasprave o tome da li se potrebno okrenuti masovnom ili pak elitnom turizmu, političari zastupaju jednu, dok oni koje se direktno bave radom u turizmu zastupaju drugu opciju”, tvrdni Križan koja objavljuje radove i studije iz područja ekonomije u svijetu.

Mnoge zemlje, po njenim riječima, su se suočile i još se suočavaju s gubitkom stalnih gostiju.

“Zapravo je došlo do disperzije gostiju i novih zahtjeva poput veće sigurnosti, visokih standarda vezano za higijenu, olakšavanje komunikacije i zapravo više personalizacije svih procesa. Iduća turistička sezona će uveliko zavisiti od toga da li će pandemija biti i dalje prisutna u ovom obimu i da li će ljudi pribjeći vakcinisanju i time slobodnijem kretanju”, ističe Križan.

Ona smatra da će oporavak trajati godinama i da ćemo tek na kraju ove i početkom 2022. vidjeti potražnju.

“Turistička djelatnost nikada više neće biti kao prije. Kada to čujemo, mislimo da je riječ o nečemu tragičnom, no zapravo smo na prekretnici razvoja novih turističkih strategija, u kojima će biti više fleksibilnosti, digitalizacije, održivosti i kvaliteta. U Evropskom parlamentu se uveliko raspravlja o smanjenju stopa PDV-a na putovanja i turističke usluge”, tvrdi Križan i naglašava važnost digitalizacije, koja će uveliko doprinijeti poboljšanju.

Smatra da je marketing u turizmu ključ uspjeha.

“U turizmu je riječ o procvatu onlajn oglašavanja, ali i tu postoje zamke. Svaki menadžer hotela ili voditelj kafića treba znati cilj koji želi postići marketinškim aktivnostima. Danas su svi prisutni na internetu, ali smatram da treba voditi računa o potpunoj izgradnji brenda nevezano da li je riječ o kafiću ili elitnom hotelu”, poručuje Križan i dodaje da je cilj onlajn oglašavanja privući klijenta, ali nakon toga treba voditi računa o njegovom zadržavanju ili, kako bismo stručno rekli, upravljanju njegovim zadovoljstvom.

Ističe da su u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci 2021. godine strani turisti ostvarili 1,5 miliona dolazaka i 7,6 miliona noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. godine porast dolazaka za 50,6 odsto i porast noćenja za 82,3 odsto.

“Takođe je zabilježen i porast dolazaka i domaćih gostiju što je bilo i očekivano. Očekivano je došlo i do povratka starih tržišta, odnosno gostiju iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, ali i Bosne i Hercegovine”, objašnjava Križan.

Ona nema podatak da li su se pojavila neka nova turistička tržišta u ovom pandemijskom vremenu.

“Zapravo, taj podatak nemam. Sve one destinacije koje godinama drže takav status su i dalje prisutne poput Sent Tropea, Monaka, Pariza itd “, kaže Križan.

Smatra da se Crna Gora treba i dalje držati masovnog turizma, makar dok traje pandemija.

“Budući da je u ovoj godini Crna Gora zabilježila rast prihoda u turizmu na temelju masovnosti, radije bih pribjegla toj strategiji dokle god se ne osigura visok standard kvaliteta i usluga koji će biti u rangu sa svjetskim destinacijama. Cijene moraju biti potkrijepljene kvalitetom “, smatra Križan.

Prema njenim riječima, ponekad i turisti koji spadaju u takozvani srednji sloj društva su spremni izdvojiti dosta novca za kvalitetan obrok ili smještaj, a tu već govorimo o preferencijama.

“Univerzalne preporuke koje će vrijediti za sve zemlje u kojima turistički sektor igra značajnu ulogu su raditi na održivosti, brendiranju, digitalizaciji, kvalitetu prvenstveno usluga i lojalnosti gostiju. Planovi i preporuke se ne bi trebali donositi u zadnji čas. Svaka sezona mora imati marketinške ciljeve koje će doseći i koji će joj pomoći u daljnjem rastu i razvoju “,tvrdi Križan.