U pisanom odgovoru premijera navodi se da se 42. Vlada Crne Gore na samom početku svog mandata, susrela se sa velikim izazovima kada su pitanju ekonomija i javne finansije Crne Gore.

„Podsjećam, da je u 2020. godini Crna Gora zabilježila najveći pad ekonomske aktivnosti u Evropi od 15,3%, pri čemu je deficit budžeta iznosio 10,2% i javni dug 105,3%. Da samo pandemija COVID-19 nije isključivi razlog ostvarenog, svjedoči i to da je u prethodnih deset godina ostvarivan deficit budžeta dok je javni dug rastao svake godine imajući u vidu da se država zaduživala u prosjeku godišnje oko 500 miliona eura. U takvoj situaciji donosili smo odluke koje su omogućile da već u prvoj godini mandata ove Vlade postignemo sljedeće rezultate:

-prihodi od turizma na nivou od 700 miliona eura u odnosu na 150 miliona eura ostvarenih u 2020. godini;
-projektovani rast ekonomije u 2021. godini od 13,4%;
-ostvareni suficit budžeta u junu, julu, avgustu i primarnog suficita u septembru mjesecu;
-bez dodatnog zaduživanja u 2021. kao i u 2022. godini.

Sve to omogućilo nam je da predložimo Fiskalnu strategiju i Budžet za 2022. godinu koji imaju za cilj:

-postizanje dinamičnih stopa ekonomskog rasta od preko 5% prosječno godišnje;
-povećanje životnog standarda građana kroz program poreskih reformi sadržan u programu „Evropa sad!“;
-dodatno povećanje zarada za medicinske radnike;
-izdašnija socijalna davanja;
-smanjenje "sive ekonomije";
-značajno povećanje izdvajanja za kapitalne projekte budući da će se kroz kapitalni budžet u periodu 2021-2024. godine uložiti preko 900 miliona eura čime unaprjeđujemo infrastrukturu i dajemo zamajac ekonomskom rastu“, kazao je premijer.

Predsjednik Vlade poručio je da je glavni cilj Vlade stvaranje uslova za unapređenje standarda svih naših građana.

„Stoga smo i predložili ekonomski program – "Evropa sad!" kojim se postiže: povećanje životnog standarda građana, rast zaposlenosti, smanjenje "sive ekonomije" na tržištu rada, unaprjeđenje poslovnog i investicionog ambijenta.

Set predloženih mjera, prvenstveno u dijelu poreske politike, je sljedeći:

-povećanje minimalne zarade na 450 eura;
-smanjenje poreskog opterećenja na rad, najznačajnije stavke na troškovnoj strani većine privrednih subjekata, koje će ovom reformom biti smanjeno,  na nivou minimalne zarade, sa dosadašnjih 39% na 20,4%;
-uvođenje progresivnog oporezivanja kao efikasnijeg modela oporezivanja, kojim se po većoj stopi oporezuju oni koji više i zarađuju.

Program omogućava opšti rast neto zarada za sve zaposlene, pri čemu će najveći rast od čak 80% ostvariti zaposleni koji su do sada primali minimalnu zaradu.

Povećanjem minimalne zarade pozitivno se utiče na standard zaposlenih sa najnižim primanjima, dok se uvođenjem progresivnog oporezivanja dohotka vrši redistribucija dohotka sa onih sa višim na one sa nižim primanjima“, rekao je premijer Krivokapić.

On je kazao da se Program zasniva na spremnosti države da se odrekne dijela prihoda u korist zaposlenog i poslodavca stvarajući na taj način ambijent za otvaranje novih radnih mjesta i proširenje poreske baze.

"Vlada predviđa da će predložene mjere unijeti neophodnu dozu optimizma u društvu, ohrabriti mlade da ostanu u Crnoj Gori, a pogotovo u njenim manje razvijenim djelovima, a istovremeno i omogućiti povećanje potrošnje domaćinstava, kroz povećanje raspoloživog dohotka. Ujedno, kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad, Vlada promoviše rad i zapošljavanje, ali podstiče i investicije. Kako bi program bio održiv, predložili smo set mjera poreske politike koje će obezbijediti da se predviđeni rast zarada omogući na način da se ne ugrozi makroekonomska stabilnost i održivost javnih finansija. Ovaj program dobio je podršku Socijalnog savjeta, dakle i poslodavaca i sindikata, što dovoljno govori o njegovoj opravdanosti i održivosti", navodi se u pisanom odgovoru predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića.