Shodno tom dokumentu koji je objavila Vlada navodi se da je cilj da se do 2025. godine poveća uključenost djece predškolskog uzrasta u programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja i obezbijedi ukupan obuhvat djece od 60 odsto sa obuhvatom od 30 odsto djece mlađe od tri godine i 90 odsto djece starije od tri godine.

Ukupni obuhvat djece predškolskog uzrasta (od 0 do 6 godina) u Crnoj Gori jeu školskoj 2019/20. bio oko 52 odsto. Obuhvat je, kako se navodi, bio znatno niži za djecu do tri godine starosti koja pohađaju jaslice (oko 37%), dok je obuhvat djece starosti od tri godine do polaska u osnovnu školu, koja pohađaju vrtiće, značajno veći (oko 77%).

Povećati broj djece u jaslicama

“Prvi opšti operativni cilj se odnosi na povećanje obuhvata. Imajući u vidu da je tokom perioda primjene prethodne strategije (2016-2020) obuhvatu prosjeku uvećavan za tri procentna poena godišnje, to znači da uz postojeći intenzitet širenja obuhvata može da se dostigne obuhvat od 60 odsto do 2025. godine”, navodi se u strategiji.

To znači da bi oko 27.000 djece trebalo da pohađa PVO u 2025. godini, odnosno oko 3.600 više djece nego što je to bio slučaj u2020. godini.

“Pored toga, povećanje obuhvata trebalo bi da bude ostvareno tako da obuhvat djece mlađe od tri godine bude 30 odsto, a da obuhvat djece od tri godine do polaska u osnovnu školu bude 90 odsto”, ističe se u dokumentu.

Dabi se, kako se navodi, ostvario taj cilj potrebno je da se broj djece u jaslicama poveća za oko 600 i da se broj djece u vrtićima poveća za oko 3.000.

Napominje se i da je planirano povećanje broja djece u PVO niže od povećanja koje je ostvareno u periodu 2016-2020, u kojem je oko 6.000 dodatne djece uključeno u PVO, odnosno oko 4.000 u vrtiće i oko 2.000 u jaslene programe.

Kako do cilja

“Ključni razlog zašto se za period 2020-2025 planira niži porast u broju djece se odnosi na potrebu da se smanji veličina postojećih grupa, koje su sada u velikom broju predškolskih ustanova veoma velike, i da se na taj način ostvari opšti operativni cilj, odnosno povećanje kvaliteta”, pojašnjenoje u strategiji.

Ipak, postavlja se pitanje i kako do ostvarivanja ovog cilja. Da bi se ostvario operativni cilj potrebno je povećanje kapaciteta u javnim predškolskim ustanovama, povećanje kapaciteta kroz adaptaciju j avnih lokalnih prostora, te izrada dugoročnog plana širenja kapaciteta, koji će uključiti i inovativne, društveno odgovorne opcije.

Način da se ostvari zadati cilj je, kako je predviđeno strategijom, jačanje svijesti javnosti o značaju uključivanja djece u programe ranog i predškolskog učenja.
Inače, analiza trenutnog stanja ukazala je na ključne prepreke kada jeu pitanju sadašnji kvalitet PVO u Crnoj Gori. To su nedovoljan broj vaspitača, posljedično, prevelike vaspitne grupe i previsok broj djece po vaspitaču, što otežava pružanje kvalitetnog rada.

Sporan je i kvalitet postojećeg programa PVO koji nije usklađen sa EU okvirom...

U školskoj 2019/20. čak 15% zaposlenih bilo na bolovanju

Kad su u pitanju kompetencije zaposlenih u predškolskim ustanovama i kvalitet programa PVO, navodi se da su u školskoj 2019/20. godini bile ukupno zaposlene 2.593 osobe, od kojih je 1.290 (oko 50%) vaspitača, 572 medicinske sestre (oko 22%), 49 stručnih saradnika (1,8%) i 682 administrativna radnika i pomoćnog osoblja (oko 26%), pri čemu je, kako se ističe, oko 15% njih bilo neaktivno zbog bolovanja.
"Svi zaposleni u predškolskim ustanovama posjeduju licence za obavljanje rada u vaspitno-obrazovnim ustanovama, koje izdaje Zavod za školstvo i koje se obnavljaju nakon pet godina rada. Odnos broja djece prema broju onih koji direktno rade sa djecom (vaspitači i medicinske sestre) je oko 14,7 djece po stručnjaku koji direktno radi sa djecom, što je više od prosjeka u EU zemljama (EU 27 prosjek je 12,76).