Ovaj problem postoji u Crnoj Gori ali ga još uvijek obavijaju stereotipi i stigma.

Svakoj ženi je tokom ciklusa potrebno nekoliko pakovanja ovih proizvoda, a njihova cijena se kreće od 1,5 eura do 3,5 eura. Ljekovi najčešće koštaju do tri eura.

Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine više od pola crnogorske populacije čine žene, i to 50,6%  što zači da ovaj problem pogađa više od pola stanovništva.

Jelena Jovanović iz NVO Prima svakodnevno radi sa djevojkama i njeno iskustvo je pokazalo da ovaj problem u Crnoj Gori postoji, ali je još u sijenci.

„Iskustvo djevojaka sa kojima radimo, djevojka koje imaju od 14 do 30 godina, govori da ni one sebi ne mogu priuštiti menstrualne proizvode u onoj mjeri u kojoj im je to potrebno“, kaže Jovanović.

Djevojke sa kojima radi takođe nemaju adekvatan pristup zdravstevnoj zaštiti kada je u pitanju menstrualni ciklus, smatra ona.

„Menstruacija je još uvijek veliki tabu i o njoj se jako malo govori u formalnom sistemu obrazovanja i sa dječacima i djevojčicama. Neophodno je podizati svijest, objašnjavati djeci da je menstruacija potpuno pirodna i normalna“, poručuje Jovanović.

Ona dodaje da niko ne zaslužuje da bude isključen iz života zbog nedostatka menstrualnih proizvoda ili menstrualnog bola, a prema njenom mišljenju, u Crnoj Gori se to svakodnevno dešava.

Za higijenske proizvode žene u Crnoj Gori moraju izdvojiti oko deset eura mjesečno. Minimalna crnogorska zarada je 250 eura a vrijednost potrošačke korpe za oktobar 2021. iznosila je 667,9 eura po podacima MONSTAT-a.

Poslanica URA-e u Skupštini Crne Gore i članica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Božena Jelušić, smatra da žene u Crnoj Gori sebi ne mogu obezbijediti ove proizvode.

„U Crnoj Gori koja bilježi sve veću stopu siromaštva, u kojoj imamo čak i značajan broj djece koja su gladna, ovaj problem ni ne vidimo niti nam dolazi do svijesti da on postoji ali činjenica je da on ne samo da izaziva nejednak pristup mogućnostima nego izaziva i ogroman problem po zdravlje“, poručuje Jelušić.

Ona kaže da se u Odboru za rodnu ravnopravnost posebno zalažu za rodno odgovorno budžetiranje koje pretpostavlja da distribucija sredstava bude takva da obezbjeđuje ravnopravnost muškaraca i žena što se odnosi i na ovaj segment ženskih potreba.

U crnogorskom društvu koje je prilično patrijahalno, koje odbija razgovor o seksualnom zdravlju, ne vidi se ono što se u nauci naziva „nevidljivom ženom“, smatra Jelušić - „Žene zapravo kroz određena zakonska rješenja, kroz određeni pristup bilo kojem pravu imaju prepreku i to je ta, takozvana, nevidljiva žena.“

Jelušić misli da inicijative za rješavanje ovog problema dolaze sa dna, od djevojka koje su osvješćene, i da je jako važno da se te inicijative nađu na pola puta sa onima sa vrha.  

Na pitanje kome te djevojke treba i mogu da se obrate Jelušić predlaže da one zakucaju na vrata Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Škotska je prva zemlja u svijetu u kojoj su ovi proizvodi u potpunosti besplatni. U Francuskoj i Novom Zelandu su besplatni za đake i studente i dostupni u obrazovnim ustanovama. U Njemačkoj je smanjen porez na ove proizvode dok je u Kanadi, Australiji, Indiji i Keniji potpuno ukinut. U Španiji i Poljskoj je smanjen nakon organizovanih feminističkih protesta.

U Bosni i Hercegovini su otvorene javne konsultacije za Nacrt Zakona o porezu na dodatnu vrijednost putem kojih je predloženo da se menstrualni proizvodi oslobode plaćanja poreza.

Ženska inicijativa sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu obezbijedila je besplatne menstrualne proizvode za studentkinje tog fakulteta. Time je Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu postao prva ustanova koja je u Republici Srbiji uvela besplatne uloške.

„Da bismo živeli u zdravom okruženju moramo se potruditi da zdravo ramišljamo i svoju energiju koristimo kako bismo to ostvarli“, poručuju iz Ženske inicjative. One se nadaju da će ova promjena na fakultetu uticati i na njihovo okruženje.

One kažu da su, uzevši sve u obzir, shvatile da za ove proizvode djevojke u Srbiji mjesečno izdvajaju oko četiri hiljade dinara i htjele su da im olakšaju boravak na fakultetu.

„Svjesne smo da je ovo godina ženske revolucije, kada se žene hrabro bore za svoja prava, i tako, shvatile smo da je Inicijativa besplatnih uložaka pravi pogodak“, kažu iz Ženske inicjative Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Autor: Marija Pešić

Članak i video nastali su u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovim medijskim proizvodima isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.