Na panelu su govorili Jelena Dubak, generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, prof. dr Nebojša Vučinić, profesor Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Vuk Rakočević, Direktor direkcije za praćenje međunarodnog javnog prava i za restriktivne mjere iz Ministarstva vanjskih poslova, Danka Milačić, Direktorat za upravljanje ljudskim resursima u Ministarstvu odbrane i Neda Dojčinović, pravna savjetnica u Međunarodnom komitetu Crvenog krsta.

Dubak otvorila je panel-diskusiju o ovoj veoma važnoj grani prava, na kojoj počivaju osnove i principi Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. Ona je istakla da je veoma važno edukovati omladinu u školama o Međunarodnom humanitarnom pravu (MHP), ali i istakla ulogu Crvenog krsta koja joj je dodijeljena Zakonom o Crvenom krstu Crne Gore. Dodala je koliko je važno poštovanje MHP-a u cilju spječavanja ljudske patnje, naročito tokom ratnih sukoba:

 „Međunarodno humanitarno pravo ima za cilj da poboljša živote ugroženih i pruži humanitarni odgovor onima kojima su direktno ili indirektno zahvaćeni ratnim sukobom. Crveni krst Crne Gore, kroz jednu od svojih osnovnih djelatnosti, vrši širenje znanja o ovoj grani prava, edukuje stanovništvo, ali će i ubuduće raditi na izgradnji svojih kapaciteta i istraživanjima Međunarodnog humanitarnog prava. Naše djelovanje je, između ostalog, prepoznato u radu sa migrantima, tražiocima azila, ranije izbjeglicama...osobama koje su pobjegle od ratnih sukoba i potražile utočište u našoj zemlji. Mi smo odgovorni prema njima, prije svega poštujući odredbe upravo Međunarodnog humanitarnog prava.“

Profesor Vučinić osvrnuo se na istorijske korijene MHP-a i podsjetio na koji način je nastalo pomenuto pravo, kako se razvijalo i kada je dobilo svoj konačan i regulativama regulisan status: „Korijeni Međunarodnog humanitarnog prava sežu daleko prije postojanja Ženevskih konvencija, kroz nepisana običajna pravila. Uloga Crvenog krsta je prije svega, u nadgledanju i primjeni konvencija, kao organizacija koja je nepristrasna, nevladina, neutralna. Sami pojam Međunarodnog humanitarnog prava, prava koje štiti ugrožene u ratnim sukobima: žene, djecu, ranjenike, brodolomnike, osobe nemoćne da se brane, nastao je tek nakon Drugog svjetskog rata, ratifikacijom Ženevskih konvencija i Dopunskih protokola, a najviše kao odgovor nehumanog ratovanja tokom Prvog svjetskog rata u kojem su korišćeni otrovni gasovi i masovna avijacija.“ On je dodao da je veoma važno vršiti obuke predstavnika institucija kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova i pravde o poštovanju odredbi MHP-a.

Predstavnica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta gđa Dojčinović zaključila je: „Međunarodni komitet Crvenog krsta ima status posmatrača primjene Međunarodnog humanitarnog prava u velikom broju država. Naš najveći izazov je zaštita ratnih civila i, u poslednje vrijeme, prevelikog broja izbjeglica. Svjedoci smo da se sve više razvijaju sredstva koja se upotrebljavaju u ratnnim sukobima, sve je prisutniji terorizam, kao i posljedice uticaja ratnih dešavanja na klimatske promjene. Zato je veoma važno kontinuirano vršiti obuke svih onih koji su obavezni da direktno ili indirektno primjenjuju Međunarodno humanitarno pravo.“

Širenje znanja o osnovama i principima međunarodnog humanitarnog prava je jedna od osnovnih programskih djelatnosti Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca uz poseban akcenat na ulozi humanitarnih radnika, zaštiti civila, ranjenih i povrijeđenih, brodolomnika i ratnih zarobljenika. Ženevske konvencije iz 1949, koje predstavljaju jedan od konstitutivnih formalnih izvora ove grane prava istovremeno predstavlju i formalni osnov djelovanja Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca stoga je promocija njihovog značaja od višestruke važnosti za našu organizaciju.