Ovogodišnja, deseta, jubilarna Konferencija ima temu „Resetovanje ekonomije nakon pandemije COVID-19” kojoj će, svojim izlaganjima, doprinijeti predstavnici vlada, poslovne i akademske zajednice naše zemlje i regiona, te međunarodnih institucija od uticaja na ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

U uvodnom dijelu prisutnima su se obratili predsjednik Vlade Crne Gore prof. dr Zdravko Krivokapić, v.d. predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić i generalni sekretar Centralno-evropske inicijative Roberto Antonione.

U svom uvodnom obraćanju, predsjednik Vlade Crne Gore prof. dr Zdravko Krivokapić osvrnuo se na rezultat koji je Vlada ostvarila u prethodnom periodu na ekonomskom planu.

„Prethodne godine, kao što je uvažena gospođa Drakić rekla, imate minus 15,3% ove godine rast koji će biti između 13-14%. (…) Projektovali smo da će budžet biti 65% na osnovu turističke sezone od 2019. godine i to se ostvarilo, projektovali smo da će u junu imati 30% onih koji će biti vakcinisani, i to se desilo“, rekao je on.

U odgovoru na izazove koji slijede, Krivokapić je kazao da se Vlada vodila iskustvima naučenim iz prethodnih ekonomskih događanja u svijetu.

„To jedno iskustvo je Ruzvelt definisao, kada je bila velika recesija, i rekao [da] „treba povećati javnu potrošnju“. To je bio ekonomski šok u tom trenutku, ali je dao rezultat. I drugi, imate poslije II svjetskog rata Maršalov plan, koji je spasio Evropu. Ta iskustva bila su nam mjera da ono što smo propisali ekspozeom realizujemo u praksi, i javio se taj program, projekat, koji se zove „Evropa sad“, podsjetio je.

On je dalje ukazao da je pandemija COVID-19 izazvala i diferencirala probleme, i ti problemi su vrlo jasni.

„Ako se oslanjate samo na jednu granu, kao što je većinski bilo, ili da ¼ crnogorskog prihoda zavisi od te grane, onda vidite koliko je to opasan projekat. Ovoga puta najviše su stradali turizam i saobraćaj, ali građevina kao što vidite skoro da nije bila ugrožena, pogotovo u Crnoj Gori. To nam daje samo putokaz šta treba da radimo u sljedećem vremenskom periodu", kazao je Krivokapić.

Krivokapić je iskoristio priliku da podsjeti prisutne da je Vlada Crne Gore pokrenula drugi projekat „Crna Gora odmah“, kojim će se povezati i nadograditi aktivnosti u skladu sa projektima i sredstvima koja se opredjeljuju kroz Investiciono-razvojni fond Crne Gore.

„Najvažnije što se desilo, a predstavlja jedan pozitivan efekat pandemije, je prelazak na primjenu digitalnog u svakoj sferi i na svakom koraku. Ta digitalna transformacija je neophodna svima nama, a pandemija je pokazala kako se brzo može odgovoriti na mnoge probleme, i to je samo dokaz da je ova Vlada koja je kao jedan stub postavila digitalnu transformaciju, bila apsolutno u pravu“, istakao je Krivokapić.

U završnom dijelu svog obraćanja, predsjednik Vlade je iskazao interesovanje i opredjeljenje za unapređenje i uspostavljanje principa zelene ekonomije i popularizaciju korištenja obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori.

Drakić

Osvrnuvši se na istoriju organizovanja godišnje Konferencije o ekonomiji, dr Nina Drakić podsjetila je da je Privredna komora Crne Gore 2009. godine prepoznala potrebu za organizovanjem ovog događaja kako bi, okupljajući važne aktere našeg društveno-ekonomskog života, identifikovala pravce kretanja i razvoja zemlje.

„Vrlo brzo, zbog velikog interesovanja iz regiona, Konferencija je dobila širi format i 2014. godine kao ekonomski događaj važan za Zapadni Balkan ušla u Završnu deklaraciju šefova vlada okupljenih u Berlinski proces. Zahvaljujući kvalitetnim temama, pažljivo biranim govornicima i partnerima u organizovanju Konferencije ovaj događaj je sve više dobijao na značaju, postajući mjesto okupljanja, prije svega, poslovnih zajednica Crne Gore, ostalih zemalja Zapadnog Balkana, a i šire“, rekla je ona.

Drakić je posebno istakla nužnost da svi u regionu zadrže posvećenost procesu evropskih integracija i da na tom putu pokažu neophodnu istrajnost.

„Učešće na jedinstvenom tržištu donijeće našoj privredi nove šanse, pristup brojnim izvorima finansiranja, te mnoge druge benefite. To je vrijedan motiv da u pretpristupnom procesu, koliko god on ponekad izgledao predug i kompleksan, budemo istrajni, koristeći ga za usvajanje novih vrijednosti i ustanovljenih evropskih standarda“, kazala je Drakić.

Generalni sekretar CEI Roberto Antonine rekao je da današnja konferencija označava kraj procesa učenja koji je CEI započela ranije ove godine organizacijom tri događaja sa ciljem da promovišu otvorenu diskusiju i razmjenu informacija u okviru proširene mreže javnih i privatnih aktera na više nivoa.

„Ako želimo da identifikujemo jednu zajedničku osobinu koja povezuje ove događaje, želio bih da istaknem široki konsenzus postignut oko razmatranja da oporavak predstavlja priliku da se poboljša otpornost i pomogne u uspostavljanju novog modela rasta izgrađenog na četiri stuba: inovacije, digitalne tehnologije, ublažavanje klimatskih promjena, i vještine, radna i socijalna uključenost“, rekao je Antonine.

Antonine

Antonine je naglasio važnost da se zajednička agenda fokusira na produktivnost i konkurentnost, kao i na to da se ekonomije učine zelenije i digitalnije, sa ciljem da se CEI region učini inovativnim, otpornim i održivim.

„Za uspešno obavljanje ovog teškog zadatka, podržavajući zelenu i digitalnu tranziciju naših ekonomija, ulaganje u obrazovanje je od najveće važnosti“, kazao je.

Na kraju, Antonine je iskoristio priliku da prisutne i one koji događaj prate online, ohrabri da uspostave kontakte sa CEI-Izvršnim sekretarijatom za kreiranje konceptnih ideja, projekata i inicijativa o temama o kojima se danas raspravlja, od zelene i cirkularne ekonomije do digitalizacije.

Ovogodišnja Konferencija realizuje se u partnerstvu sa Centralno evropskom inicijativom, gdje se paralelno sa drugim danom održavanja događaja, 3. decembra, dešava sastanak predsjednika Vlada zemalja članica CEI-a. Paralelno sa ovim sastankom, a u okvriu Konferencije, organizovan je i CEI poslovni forum, na kojem će uzeti učešće predstavnici privrede iz 17 zemalja članica pomenute inicijative. Putem online platforme, učesnici će imati priliku da zakažu i održe 1 na 1 sastanke sa kompanijama iz drugih zemalja, i na taj način ostvare prvi kontakt i povežu se sa potencijalnim partnerima iz inostranstva.