Indeks cijena hrane, koji izračunava FAO, isnosio je u prosjeku 134,4 poena prošlog mjeseca, što je njegov najviši nivo od juna 2011. i rast od 1,2 odsto u odnosu na oktobar, navodi se u izvještaju objavljenom na veb sajtu te svjetske agencije.

Indeks cijena žitarica, šećera, biljnih ulja, mlijeka i mlječnih proizvoda i mesa, porastao je za 27,3 odsto u odosu na novembar 2020.

Najveći rast su u novembru su zabilježile cijene mlijeka, za 3,4 odsto u odnosu na prethodni mjesec, što je rezultat snažne globalne uvozne tražnje za puterom i mlijekom u prahu, jer su kupci nastojali da obezbijede spot isporuke u očekivanju da će se situacija s ponudom na tržištu pogoršati.

Žitarice su poskupjele za 3,1 odsto u odnosu na oktobar, a u poređenju s novembrom 2020. godine bilježe rast cijena od 23,2 procenta. Izvozne cijene kukuruza su blago povećane, međunarodne cijene pirinča su ostale uglavnom stabilne, dok su cijene pšenice dostigle najviši nivo od maja 2011.

Porast kotacija pšenice je odraz velike potražnje u uslovima oskudne ponude, posebno pšenice visokog kvaliteta, ali je njihovom povećanju doprinijela i zabrinutost zbog prevremenih kiša u Australiji i neizvjesnost u pogledu potencijalnih promena izvoznih mjera u Ruskoj Federaciji.

Cijene šećera su u novembru napredovale za 1,4 odsto na mjesečnom nivou, dok su na međugodišnjem skočile za skoro 40 procenata. Taj rast je prvenstveno vođen višim cijenama etanola, mada su velike isporuke iz Indije i pozitivni izgledi za izvoz šećera iz Tajlanda ublažili pritisak na uzlasni trend kotacija.

Što se tiče biljnih ulja, njihove cijene su opale za 0,3 procenta sa rekordnog nivoa dostignutog u oktobru, usljed pojeftinjenja sojinog i repičnog ulja, kao i nižih cijena sirove nafte. Globalne cijene palminog ulja ostale su čvrste.

Međunarodne cijene mesa su takođe pale za 0,9 procenata, četvrti mjesec uzastopno, pod uticajem smanjenja kineskih kupovina svinjskog mesa. Snažno su potonule i kotacije ovčijeg mesa zbog povećane izvozne ponude iz Australije. Cijene goveđeg i živinskog mesa su uglavnom mirovale.

U odvojenom izvještaju, koji je takođe objavljen danas, FAO predviđa da će svjetska proizvodnja žitarica iznositi na 2 791 milion tona u 2021. godini, što je novi rekord i za 0,7 odsto više nego prošle godine.

U poređenju sa 2020. godinom, procjenjuje se da će proizvodnja žitarica krupnog zrna i pirinča širom svijeta porasti za 1,4 odsto, odnosno 0,9 odsto, respektivno, dok će proizvodnja pšenice opasti za 1,0 procenat.

Takođe se predviđa da će globalna potrošnja žitarica u 2021/22. godini porasti za 1,7 odsto na 2 810 miliona tona, te da će svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2022. godine pasti za 0,9 odsto.