„Loš kvalitet sna je povezan sa negativnijim osjećanjima u vezi sa starenjem“, kaže glavna autorka studije dr Serena Sabatini.
Pored toga, ljudi koji ne spavaju dobro mogu da postanu skloniji problemima sa svojim zdravljem.
U ovoj studiji je učestvovalo 4.482 osobe starosti 50 i više godina. Učesnici su bili dio druge studije pod nazivom „Protect“ studija.
Ova studija je nastala zato što su tokom „Protect“ studije primijetili da mnogi ljudi komentarišu kvalitet svog sna i kako se to odnosi na to kako se osjećaju.
Zbog ovih komentara, odlučili su da učesnicima daju da popune upitnik o njihovom viđenju kvaliteta sna.Upitnik je takođe sadržao pitanja o negativnim promjenama u pamćenju, energiji, motivaciji i aktivnosti.Učesnici studije popunjavali su upitnik dva puta, u razmaku od godinu dana.Kada su istraživači analizirali prikupljene podatke, otkrili su da se ljudi koji su najgore ocijenili svoj kvalitet san osjećaju starije.Loš san može da utiče na fizičko, mentalno i kognitivno zdravlje
Stručnjaci kažu da loš san ne samo da može da učini da se osjećate starije, već može da ima i stvarne posljedice po vaše zdravlje, piše Healthline.
Dr Stefani Grigs, docent na „Frances Payne Bolton School of Nursing“ i saradnica fakulteta Šubert Centra za dječije studije na „Case Western Reserve University“, rekla je da tokom spavanja prolazimo kroz različite faze sna poput REM faze i NREM: N1, N2 i N3 faze.
„Ovi procesi i faze sna su od suštinskog značaja i one mogu da nam pomognu da se oporavimo od bolesti, popravimo svoje tijelo, konsolidujemo svoja sjećanja i regulišemo naše emocije“, rekla je ona i dodala da se različiti hormoni luče ili regulišu tokom različitih faza sna.
Na primjer, hormon rasta se luči tokom NREM N3 faze (sporotalasno spavanje). Ovaj hormon je odgovoran za popravku krvnih sudova. Dr Grigs je rekla da je ovo važno jer može doći do nakupljanja plaka na krvnim sudovima i na kraju do srčanog ili moždanog udara.
Kristijano Guarana, docent za menadžment i preduzetništvo na „University Kelley School of Business“u Indijani, dalje je objasnio da loš san može da oteža razmišljanje i dodao da nedostatak sna smanjuje povezanost između amigdale i prefrontalnog korteksa mozga.
„Generalno, ti regioni su odgovorni za kontrolu naših impulsa i obradu relevantnih informacija. Na primjer, osobe lišene sna imaju propuste u pažnji, donose loše izbore, neetično se ponašaju i loše su u regulisanju negativnih emocija“, rekao je on.
„U suštini, kada pojedinci ne spavaju dovoljno, manje su sposobni za obradu informacija“, zaključio je Guarana.
Komentari