Sastanak je bio prilika da sagovornici razmijene mišljenja o nacionalnim razvojnim prioritetima, koji se tiču zelenih politika, digitalne transformacije i efikasnije javne uprave, učešća i ekonomskog osnaživanja žena, kao i smanjenja nejednakosti u društvu, navodi se u saopštenju Skupštine.

Bečić je podsjetio da je prije mjesec završena temeljna adaptacija centralne zgrade Skupštine Crne Gore, u sklopu koje je, upravo na tragu ekoloških ideja, naročita pažnja posvećena energetskoj efikasnosti i održivosti, što će za cilj imati značajnu uštedu u potrošnji električne energije. Kako je pojasnio, planirano je i postavljanje fasade koja će doprinijeti boljoj apsorpciji toplote, kao i izgradnja solarne elektrane, uz pomoć koje će se proizvoditi 45 odsto godišnje potrošnje električne energije.

Takođe, kako je precizirao Bečić, namjera crnogorskog Parlamenta je da kroz nabavku vozila na električni pogon, koja bi u što kraćem vremenskom roku u potpunosti zamijenila vozila na benzinski i dizel pogon, utiče na smanjenje emisije štetnih gasova, a u svjetlu savremenih ekoloških trendova stoji i realizacija projekta E-parlament, koji podrazumijeva digitalizaciju cjelokupnog zakonodavnog procesa, kao i opcija elektronskih predstavki i „e-Peticija“ koja je od nedavno aktivna, što će u perspektivi omogućiti izbacivanje papira iz upotrebe.

 Bečić je istakao težnju za promovisanjem vrijednosti zaštite životne sredine, te u tom kontekstu podsjetio na obilježavanje 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, organizacijom posebne sjednice na Žabljaku.

Navodeći da je najnovijim izmjenama Poslovnika značajno poboljšana pozicija manjinskih partija, ali i žena, budući da inovirana rješenja predviđaju obavezu da se po prvi put najmanje jedan potpredsjednik bira iz reda manje zastupljenog pola, odnosno iz reda poslanika manjinskih partija, kao i da klub poslanika mogu obrazovati najmanje dva poslanika, pripadnika određenog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice.

Špoljarić-Eger se osvrnula na blisku saradnju UNDP-a i Skupštine tokom zajedničkog zalaganja za veću zastupljenost žena na izbornim listama, izražavajući nadu da će povećanje kvote na 40% biti razmotreno u okviru šireg procesa izborne reforme. Pohvalila je partnerstvo parlamenta i UNDP-a u oblasti borbe protiv nasilja nad ženama u javnoj sferi, a posebno u politici.

Istakla je spremnost UNDP-a da podrži parlament u daljem jačanju internih kapaciteta i mehanizama odgovornosti za rodnu ravnopravnost i rezultate socijalne kohezije, koji će voditi ka boljim zakonima, podzakonskim aktima, praksama i naprednim institucionalnim standardima. Kako je dodala Špoljarić-Eger, ovo bi moglo dodatno doprinijeti temeljnoj ulozi koju parlament ima u demokratiji i inkluzivnom razvoju.

„Parlament ima ključnu ulogu u postizanju Ciljeva održivog razvoja, ne samo kroz svoju zakonodavnu i nadzornu ulogu. Parlament i poslanici imaju jedinstvenu poziciju da promovišu i usvajaju zakone i politike usmjerene na ljude, vodeći računa da reformski procesi budu zasnovani na analizi podataka i da niko ne bude zapostavljen”, zaključila je Špoljarić-Eger.