Sjednicu je vodio predsjednik OU špeditera Darko Globarević, koji je naglasio da privrednici ukazuju na potrebu unaprijeđenja efikasnosti u radu pružalaca usluga, kao i carinskog i inspekcijskih organa, a sve u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, posebno u proizvodnim djelatnostima.

Đelović je kazao da ukidanje Slobodne zone u Luci Bar nije rješenje, već da je neophodno naći prave podsticaje koji bi motivisali privrednike da budu njeni korisnici.

"Sada imamo situaciju da se jedan po jedan podsticaj ukida i u velikom smo problemu. Moramo pokušati da zajednički sagledamo situaciju i vidimo gdje ima prostora za uvođenje realnih podsticaja za korisnike Slobodne zone, jer ako to ne uradimo, na žalost, jedini racionalni ishod će biti njeno gašenje", kazao je Đelović.

On je dodao da ako se pogleda statistika 65 aktivnih korisnika Zone, preko 90% njih vezano je za skladištenje i pretovar.

"Slobodna zona trebalo bi da predstavlja primjer dobre prakse i uspješan model privlačenja investicija, kao i da omogući efikasno poslovanje i značajne uštede objedinjavajući sve pogodnosti za investiranje i poslovanje na jednom mjestu", kazao je Globarević.

Sada, kako ocjenjuju privrednici, potencijali Slobodne zone nijesu valorizovani na najbolji način, na šta su uticala različita ograničenja sa kojima se privredni subjekti suočavaju: način prijavljivanja robe i vođenja evidencije u slobodnoj carinskoj zoni, unos domaće robe namijenjene izvozu, carinjenje i rok zadržavanja u Slobodnoj zoni, rad skenera, te nedovoljan broj carinskih službenika koji obavljaju poslove nadzora što usporava realizaciju carinskih postupaka.

U regionu svi daleko ispred Luke Bar

Zamjenik predsjednika Koordinacionog Odbora i izvršni direktor u kompaniji MSC Montenegro, Dalibor Pelević, je istakao da oko 19 odsto ukupnog svjetskog tereta u pomorskom transportu obavlja se kontejnerima, dok se oko 60% vrijednosti tereta transportuje morima i okeanima, a slična situacija je i na Zapadnom Balkanu.

"Bar je primjetno iza morskih luka Rijeke i Kopra. Prvenstveno zbog niskog stepena infrastrukturne, suprastrukturne i logističke razvijenosti naše luke, visokih troškova logističkih usluga, loše saradnje Crne Gore i Srbije (kao glavnog zaleđa), deficita razvojnih investicija, orijentacije Srbije ka drugim morskim lukama, te procenta praznog hoda angažovanih kontejnera u povratnom pravcu", kazao je Pelević.

On je istakao da samo 15% regionalnog tereta ide preko Luke Bar. Prema njegovim riječima, u Baru su samo tri brodara, a luka Rijeka ima deset.

"Našom željeznicom je 2019. godine bilo samo 0,9% prevezenih kontejnera od ukupne količine 50.444 TEU, 70% tereta je koji se pretovara u luci dok je 82% tranzitnog (tranzitni teret čini preko 80% tereta u luci Bar)", rekao je on.

Dozvoljeni bruto kapacitet pruge Bar-Beograd je 1060 tona, a Rijeka - Beograd 1800 tona.

"U poređenju sa konkurentskim pravcima iz Hrvatske i Grčke koji su povezani sa Beogradom autoputem, mi u Crnoj Gori još uvijek nemamo nijedan u upotrebi. Dok Hrvatska ima zajednicu za intermodalni transport i logistiku od 1995. godine, u Crnoj Gori ne postoji takvo tijelo, a Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj u Privrednoj komori je osnovan 2021. godine", kazao je Prelević.

Crnoj Gori potrebna stategija intermodularnog transporta

Pelević je aposrofirao da je apsolutni prioritet Crne Gore uvrštavanje zemlje na mapu panevropskih koridora, tj. TEN-T mrežu, što će ozbiljne brodare i investitore privući, te da su odnosi Srbije i Crne Gore izuzetno važni, jer preko Srbije Luka Bar dolazi do Mađarske i Rumunije.

"Crna Gora mora napraviti Strategiju intermodalnog transporta. Administracija mora biti svjesna poslovnih problema, a privreda mora pomoći administraciji, kako bi djelovali kao jedan tim. Moramo snažno promovisati logistički pravac preko Luke Bar i Crne Gore u zemljama regiona, a privlačenjem većeg tereta preko Luke Bar biće i veće interesovanje brodara za nju, a samim tim će i kamioneri imati više posla, a klijenti niže cijene uz bolju uslugu", istakao je Pelević.

Prema njegovim riječima, neophodna nam je modernizacija lučke infrastrukture i suprastrukture u cilju opsluživanja većih brodova i nalaženje strateškog partnera u vidu nekog od najvećih svjetskih brodara, odnosno svjetski poznatih logističkih firmi.

Marina Bošković, izvršna direktorica Željezničke infastrukture, kazala je da svako parcijalno gledanje na stvari ne donosi napredak, te ukoliko ne sagledamo čitav segment ne možemo ni uspjeti.

"Godišnje je potrebno 32 miliona eura samo za redovno održavanje pruge, a opredijeljen je budžet od 6,2 miliona eura. Ako ulaganja ne budu veća i na dugi rok nećemo ništa postići", poručila je Bošković.

Prema riječima Đelovića, postoji prostor za povećanje intenziteta transportne aktivnosti ako iskoristimo ono sa čime raspolažemo i uvežemo subjekte, te investiramo u modernizaciju željeznice i autoputa.

Luka Bar ima deficit radnika i skladišnog prostora

Branislav Zenović ispred Zenšpeda, ocjenjuje da Luka Bar ima deficit radnika i skladišnog prostora, te da je potrebno uložiti u kontejnerski voz, kranove i gat 1 kako bi se omogućilo većim brodovima da pristaju. Kao veliku barijeru navodi i izostanak direktnog platnog prometa sa Srbijom, te smatra negativnim što je planirano da Jadransko-jonska cesta zaobilazi Bar.

Danilo Lakić iz Ministarstva kapitalnih investicija, kazao je da je namjera da se napravi dugoročna strategija za ovu oblast, jer u suprotnom prijeti opasnost da ostanemo bez ikakvog transportnog proizvoda.

Član Odbora direktora Luke Bar Sava Vujošević, smatra da je krajnje vrijeme da se konkretno priča o problemima, te o spajanju dva postojeća preduzeća u jedinstveno koje će poslovati na području luke.

Jelena Velimirović ispred Ministarstva finansija i socijalnog staranja, istakla je da ovaj resor teži ka tome da bude pomoć svim privrednim subjektima na transparentan način. Prema njenim riječima, sprovode se aktivnosti na pripremi novog nacrta carinskog zakona, pa je pozvala PKCG i OU špeditera da daju svoje sugestije.

Nakon diskusije i iznešenih stavova učesnika zaključeno je da stručna služba Privredne komore uputi inicijativu prema Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima za održavanje zajedničkog sastanaka na kojem bi se razmotrila najhitnija i najbitnija pitanja oko budućnosti Luke Bar kao i ostali izazovi sa kojima se privredni subjekti iz sektora saobraćaja i špedicije susreću u svom poslovanju.